Banner
Gradska knjižnica grada Donjeg Miholjca

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Oformljena prva masonska loža - 24.06.1717.
Jedna od najstarijih svjetskih bratovština, Slobodni zidari, poznatiji kao Masoni (od eng. Free Masons), oformljeni su 1717. godine kada su četiri londonske lože stvorile veliku ložu za London i Westminster, koja je šest godina kasnije postala Velika loža Engleske. Ta Velika loža je "majka" svih Slobodnih zidara svijeta i od nje su potekle sve priznate Velike lože. Masoni se u Hrvatskoj pojavljuju u drugoj polovini 18. stoljeća, kada ga uvode časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.). Prva hrvatska loža osnovana je na teritoriju Vojne krajine, u Glini 1759. godine pod nazivom Ratno prijateljstvo. Sljedećih godina osnivane su lože i u drugim gradovima, tako 1772. u Varaždinu i 1773. u Zagrebu.U prošlosti bilo je više istaknutih Hrvata koji su bili članovi masonskih loža, primjerice poput grofa Janka Draškovića. Neki tvrde da je i biskup Maksimilijan Vrhovac također bio slobodni zidar. Navodno je ostao vjeran slobodnom zidarstvu do kraja života.
clanak
Željezna breza
"Revolverski metak probija dasku debelu 4—5 palaca a može da uđe nekoliko centimetara i u hrastovo deblo. Ali postoji drvo o koje se metal odbija, odskače, kao grah od zida. To drvo je breza Schmidta ili kako je zovu »željezna breza«."
Autor0000011788
DIMITRIJA DEMETER
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. - Zagreb, 24. lipnja 1872.), pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist i hrvatski književni i kazališni djelatnik. Bio je pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, a među kulturnim djelatnicima svojega vremena posebice je zaslužan za razvitak novijega hrvatskoga kazališta, kojem je od 1840. pa do sredine šezdesetih godina XIX. stoljeća bio neprijepornim vođom. Demeter je jedan od utemeljitelja HNK-a, na njegov poticaj Hrvatski sabor je utemeljio stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg.Demeter umro je u Zagrebu 24. lipnja 1872. godine i pokopan je na pravoslavnom groblju na Pantovčaku a 15. listopada 1885. godine njegovi posmrtni ostatci prenešeni su u Arkadu na Mirogoju. Godine 1906. utemeljena je Demetrova nagrada za dramu. Pisao je i pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba i Porin te drame Dramatička pokušenja I. (1838.) i Dramatička pokušenja II. (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u Zagrebu i Hrvatskoj. U ranoj dobi pisao je na novogrčkome a nakon povratka sa studija aktivno se uključuje u preporod i piše hrvatski.
Autor0000011953
FRED HOYLE
Sir Fred Hoyle, briljantni britanski astrofizičar, rođen je u Bingleyu u Velikoj Britaniji 24. lipnja 1915. Plemićku titulu viteza (knight) i sir ispred imena i prezimena nije dobio rođenjem, već u 57. godini zbog općeg doprinosa svojim znanstvenim radovima. Širom svijeta popularne su njegove dvije teorije: teorija panspermije o vanzemaljskom porijeklu života na Zemlji i teorija kozmologije stalnog stanja koja se protivi teoriji Velikog Praska. Međutim, njegov najznačajniji doprinos znanosti bilo je objašnjenje fuzije kemijskih elemenata u jezgrama zvijezda i zvijezdanog evolucijskog ciklusa. Hoyle je jedini vrhunski znanstvenik koji je pisao znanstveno-fantastične romane i potpisivao ih punim imenom i prezimenom, a ne pseudonimom. Napisao je više od 20 popularno-znanstvenih knjiga za nestručnjake, pa ga možemo smatrati i jednim od vodećih popularizatora znanosti. Također, Fred Hoyle bio je prvi koji je upotrijebio izraz Veliki Prasak i to, koje li ironije, u jednoj radioemisiji potkraj 1940-tih u kojoj se cijelo vrijeme izrugivao toj istoj teoriji.