Banner
Gradska knjižnica grada Donjeg Miholjca

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
MEĐUNARODNI DAN CIVILNE ZAŠTITE - 01.03.1972.
Ovaj datum za međunarodnu civilnu zaštitu ima dvostruku važnost. 1. ožujka 1972. stupio je na snagu Statut međunarodne organizacije za civilnu zaštitu, izuzetno važan međunarodni dokument s područja humanitarnog prava koji je registriran pri Tajništvu Ujedinjenih naroda u skladu s člankom 102. Povelje UN-a. Sljedećeg dana, 2. ožujka 1972. počela je djelovati Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu kao međuvladina organizacija. Civilna zaštita u svijetu pa i u RH je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinice lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša. Zadaće civilne zaštite su prvenstveno socijalne i civilne naravi.
clanak
Slepo kuče
"Slepo kuče (Spalax typhlus) je stepski glodar, u kojega su kržljave oči prevučene krznom. U našoj literaturi malo se dosad pisalo o slepom kučetu. Slepo kuče nalazi se u raznim vrstama zemlje." Zanimljivo je da je ovaj glodavac prisutan i na balkanskom području, a nedavno je otkriveno da je "otporan" na rak; više o tome možete pročitati na linku (tekst je na engleskom): http://www.nature.com/news/blind-mole-rats-may-hold-key-to-cancer-1.11741
Autor0000012887
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionističkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajedničkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemačkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeća.
Autor0000011220
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke priče. Sa 35 godina počinio samoubojstvo predozirajući se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znači sin zmaja, a bio je rođen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveučilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih priča je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
Autor0000012531
MILJENKO STANČIĆ
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je član ˝Petorice˝. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i časopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najčešće svrstava u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
Autor0000008259
NIKOLA MILIĆEVIĆ
Nikola Milićević (Zvečanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezični urednik, a zatim kao sveučilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavičajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologičar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obećanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.