Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Hemingway dobio Nobelovu nagradu za knjievnost
Ameriki knjievnik Ernest Hemingway dobio je na dananji dan Nobelovu nagradu za knjievnost 1954. godine, ali Hemingway nije mogao prisustvovati ceremoniji u vedskoj. Umjesto toga napisao je govor koji je proitao John Cabot, ameriki veleposlanik u vedskoj. Naime, u sijenju te godine Hemingway i Mary letjeli su u maloj Cessni iznad Afrike. Pilot Roy u zraku je pokuao izbjei jato ptica ali je zakaio o telefonsku icu. Avion je tada ozbiljno oteen. Hemingway i pilot nisu imali tee ozljede, a Mary je slomila nekoliko rebara.Proslavio se svojim romanima i kratkim priama: "Zbogom oruje","Za kim zvono zvoni", "Snjegovi Kilimandara", "Starac i more".
Dr. Stepan Iliaevi: Pismovnik ili naputak o sastavljenju raznih pisamah
"Mi ivimo u drutvu, i treba nam, da as ustmeno as pismeno obavljamo razne nae poslove; to da nam za rukom podje, nije dosta, da samo znademo zdravo misliti, ve nam neobhodno treba, da takodjer umiemo nae misli valjano izraziti sada ustmeno sada pako pismeno. Budu pako da se sva ova osobito shodnim obuavanjem mladei najbolje postii dadu, bez dvojbe spada na najpoglavitie dunosti uitelja, da mlade sebi poverenu izmedju ostalih o tom takodjer ubavtjiva, kako joj valja uredno i razgovetno sastavljati pisma navlastito o takvih predmetih, kojimi u drutvenom ivotu ponajvie bavit e se."
clanak
Sardine u ulju
Saznajte na koji nain su se 1922. godine solile i konzervirale sardine.


Autor0000011118
GIAN LORENZO BERNINI
Gian Lorenzo Bernini (Giovanni Lorenzo Bernini) (Napulj, 7. prosinca 1598. - Rim, 28. studenog 1680.) je bio talijanski kipar, graditelj i slikar; glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznaajnijih baroknih umjetnika uope. Rana Berninijeva djela bila su nadahnuta helenistikim skulpturama, i mitologija je est motiv njegovih radova s poetka 17. stoljea. Godine 1620. radi poprsje pape Pavla V., a etiri godine kasnije je na svom prvom graditeljskom zadatku - velianstvenom baldahinu iznad glavnog oltara Bazilike sv. Petra. Uskoro je imenovan glavnim arhitektom za sve radove na Bazilici, u kojoj je sam izradio nadgrobne spomenike papama Urbanu VIII. i Aleksandru VII. Od ostalih njegovih djela u Bazilici znaajna je Katedra sv. Petra, okruena kipovima etvorice crkvenih nauitelja. Meu ostalim poznatim Berninijevim kipovima su Ekstaza sv. Terezije, Apolon i Dafne i David. Od arhitekturalnih projekata najznaajnija je kolonada na Trgu sv. Petra; nekoliko rimskih palaa (Palazzo Barberini, Palazzo Chigi i dr.), i neprihvaeni nacrt za istono krilo Louvrea; nekoliko crkava, ukljuujui SantAndrea al Quirinale; fontane i dr. Bernini portretira francuskog kralja Luja XIV., ali biva odbijen od francuskog dvora, to ipak nee sprijeiti njegov golem utjecaj na francusku skulpturu. To je najoitije na brojnim skulpturama Versaillesa i u djelima francuskih kipara Coysevoxa i Pugeta.
Autor0000005165
WILLIAM BLAKE
William Blake (London, 28. studenog 1757. - London, 12. kolovoza 1827.), engleski knjievnik, slikar i grafiar. Bio je samouk. Likovno se obrazovao kopirajui Michelangela, Rafaela i Drera i crtajui detalje arhitekture i plastike u Westminsterskoj opatiji, a knjievnu kulturu je stekao itajui i imitirajui engleske renesansne pjesnike i suvremene "predromantike". Njegov nazor na svijet formirao se u prouavanju Swedenborgovih teozofskih spekulacija i mnogih rasprava o gnosticizmu i druidizmu, ali je ipak, i kao slikar i kao pjesnik, ostvario originalna djela. On se moda najvie pribliio idealnom poimanju smisla i slike u svojim lirskim pjesmama. Osim "Pjesnikih skica", njegova prvijenca, nijedno od njegovih djela nije tiskano za njegova ivota, a u javnost su mogla doprijeti samo u malobrojnim primjercima to ih je vlastoruno izraivao posebnom tehnikom obojenog bakropisa, koju je sam izumio. Od njegovih slikarskih radova osobito se istiu ilustracije Miltona, starozavjetne "Knjige o Jobu", Dantea.