Banner
Gradska knjižnica grada Donjeg Miholjca

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA-18.04.
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA - 18.04. Dana 18. travnja obilježava se Europski dan prava pacijenata, te se ukazuje na podizanje svijesti građana, zdravstvenih djelatnika, predstavnike političke vlasti i javnosti općenito, ukazivanjem na prava koje svaki pojedinac ima kad oboli. U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 21 tisuća ljudi, a umre oko 13 tisuća. Hrvatska je prema EUROSTAT-u na visokom četvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi. Svjetske procjene nagovještaju da će smrt uzrokovana rakom dosegnuti brojku od 11 milijuna ljudi do 2030. godine i da će se većina smrti dogoditi u zemljama u razvoju, koje su najmanje pripravne nositi se s ovim problemom. Na poticaj, europskih civilnih organizacija, 2002. godine je donesena Europska povelja o pravima pacijenata. Povelja ističe u 14 točaka osnovna prava pacijenata: pravo na prevenciju, dostupnost zdravstvenih usluga, informaciju, pristanak, slobodni izbor, privatnost i povjerljivost, poštivanje vremena, pridržavanje standarda kvalitete, sigurnost, inovacije, izbjegavanja nepotrebne patnje i boli, personaliziranu njegu, pritužbu i naknadu. Sva ova prava, koja su utemeljena na osnovu Povelje osnovnih ljudskih prava, su temeljna prava pacijenata.
A. N. Zajdelj: Možemo li vidjeti nevidljivo
"Može li se vidjeti ono što je nevidljivo? Čini se, da takvo pitanje i ne treba postaviti. Ako je nešto nevidljivo, znači, da se to i ne može vidjeti. Ali to nije uvijek tako. Sada ljudi posjeduju sprave, koje omogućavaju da se vidi u tami, da se vidi doslovno kroz zidove, da se vide svjetovi, koji su od nas udaljeni milijarde i milijarde kilometara i da se vide najmanje čestice, od kojih se sastoji tvar." "
clanak
KOMARCI IDU NA ŽUTU BOJU
"Poznato je, da razne boje i njihovi tonovi ne izvode jednake podražaje na životinje. Od nekih boja životinje bježe, neke boje ih opet privlače. Zna se nadalje, da neke boje stanovite životinje upravo razblažuju, dok ih druge boje opet razdražuju do pomame i bjesnila. Dosta je kao primjer navesti crvenu boju, koja do bjesnila razdražuje bikove i naše obične žabe vodenjare, dok na primjer kućne muhe bježe od crvene boje."
Autor0000009982
ALBERT EINSTEIN
Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće. Rođen je u 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, u Njemačkoj, a preminuo je 18. travnja 1955. godine u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Američkim Državama. Albert Einstein formulirao je posebnu i opću teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili „Godini čuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za čovjeka visoke inteligencije ili za genija. Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opća teorija relativnosti, kozmologija, statistička mehanika, Brownovo gibanje, kritična opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoći zračenja, fotoelektrični efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zračenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.
Autor0000000801
IVANA BRLIĆ - MAŽURANIĆ
Ivana Brlić Mažuranić je rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imućne Varaždinske obitelji. Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Mažuranić o čemu svjedoči i dr. Ivo Brlić, sin Ivane Brlić Mažuranić: rijetko su kada osobni pečat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuranić i unuka mu Ivana Mažuranić. I kada je kao petnaestogodišnja djevojčica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgrađenošću impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesničku dušu, da je ta njezina duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život. Gradovi u kojima je živjela Ivana, Ogulin, Karlovac, Slavonski Brod i Zagreb s ponosom ističu njeno ime. Dio života u kome je ova književnica stvorila svoja djela, prekrasne priče za djecu, zbog čega ju ponekad nazivaju ’hrvatski Andersen’, provela je u Slavonskom Brodu. Glavni trg u Slavonskom Brodu, na kome se još uvijek nalazi kuća obitelji Brlić, naziva se Trg Ivane Brlić Mažuranić.