Banner
Gradska knjižnica grada Donjeg Miholjca

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Međunarodni dan kornjača - 23.05.1990.
ATR American Tortoise Rescue je osnivač, sponzor i utemeljitelj Međunarodnog dana kornjača koji se obilježava u svijetu 23.svibnja svake godine, još od 1990 g.U Hrvatskoj se Međunarodni dan kornjača obilježava uglavnom u Zagrebu i Puli, te putem medija (televizije, radija i novina). U Zoološkom vrtu Maksimir u Zagrebu organiziraju se radionice na kojima posjetioci uče o vrstama i porijeklu kornjača, te o njihovom životu u prirodi.U Aquariumu u Puli, Međunarodni dan kornjača obilježava se puštanjem spašenih i rehabilitiranih morskih kornjača u more.
Rudi Supek: Simpatija i antipatija u braku i životu
"Simpatija i antipatija su čuvstva, koja prate svaki naš ljudski dodir, koja nam nagovještavaju mnogo prije nego naša misao, da li je nama takav dodir ugodan ili neugodan, da li ćemo u njemu ustrajati ili ćemo ga izbjegavati, da li će prikovati našu ljubopitnost i pružiti radosti prvih otkrića o drugom čovjeku ili će, naprotiv, odvratiti naš pogled i istisnuti drugog čovjeka kao neko strano tijelo. "
clanak
Najmanji sisavac naše faune
"Obično se misli, da je to šumska rovka (Sorex araneus Linné), koja izraste dugačka 11 cm. U Brehmovu djelu »Život životinja« (X, str. 282) stoji, da je najmanji sisavac europske faune patuljasta rovka (Sorex minutus Linné), kojoj je totalna dužina 7 cm, od čega otpada na rep 3,4 cm."
Autor0000011790
ANTE STARČEVIĆ
Ante Starčević (Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljače 1896.), hrvatski političar, publicist, književnik. Pored političkih aktivnosti bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i političkom satirom (Pisma Magjarolacah). Danas se često naziva Ocem Domovine. U jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a otamo u Peštu na studij teologije. Godine 1846. je dobio počasnu titulu doktora filozofije u Pešti. Tada odlučuje ne posvetiti se svećeničkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.
Autor0000000992
HENRIK IBSEN
Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. - Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.), norveški književnik. Imao je veliki utjecaj na modernu dramu. Njegov rad je priznat u cijelom svijetu, a njegova djela izvode se u kazalištima na svim kontinentima. Pisao je psihološke drame i društvenokritičke komade koji su prokrčili put naturalističkom stilu u drami, analizirajući moralne probleme. Izvršio je velik utjecaj na kulturni život u nordijskim zemljama, kao i na Englesku, Njemačku i Francusku književnost. Za svoje drame uzimao je teme iz najbliže okolice. Naročito je majstorski obradio ženske likove. Ibsen je postao najčuveniji po svojim dramama. No, prvo je napisao priličan broj pjesama, ubrajajući tu dobro znanu Terje Vigen.
Autor0000000816
JOSIP PUPAČIĆ
Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. - Krk, 23. svibnja 1971.), hrvatski književnik. Pupačić je bio urednik Krugova i Književnika. Zajedno je, sa svojim naraštajem oko časopisa Krugovi, tražio dublji, istinitiji životni realitet. Odmjerenom strukturom svojih refleksivnih metaforičkih pjesama očituje iskonsku vezanost uz podrijetlo i zavičaj. Ne privlači ga pritom toliko egzotika mediteranskog krajolika, koliko svijest o pripadnosti neprekinutom lancu što ga tvore preci i potomci, te svijest o ljudskom bivanju u jedinstvu sa zemljom kojoj pripadaju. U tu se bliskost uklapa i Pupačićeva vezanost uz more i njegovo vječno beskrajno bivstvo. Najbolji je lirski izraz te tematike antologijska pjesma More. Pesimističan osjećaj života prouzročen tragičnim događajima u obiteljskom i osobnom životu, primjerice u pjesmi Tri moja brata (o smrti trojice braće), uzdiže Pupačićevo lirsko obzorje do svemirskih razmjera, do smisla vlastita i općeg opstanka. Između prve Pupačićeve zbirke Kiše pjevaju na jablanima (1955.) i zadnje Moj križ svejedno gori (1971.) stanovita kriza u pjesnikovu stvaralaštvu poklapa se s njegovim sukobima s nekim pojavama u društvu. No izvore produbljenosti svojega lirskoga izričaja Pupačić je uvijek, pa tako i u zadnjoj zbirci, iznova nalazio u čudesnoj zavičajnoj utemeljenosti, sjećanju na djetinjstvo i lirskom oblikovanju i očitovanju proživljenog, što njegovu poeziju uzdiže u same vrhove novije hrvatske književnosti. Dana 23. svibnja 1971. godine sa suprugom Benkom i kćeri Rašeljkom poginuo je u zrakoplovu koji se zapalio nakon slijetanja u zračnu luku Rijeka koja se nalazi na otoku Krku.
Autor0000011647
Par LAGERKVIST
Pär Fabian Lagerkvist (Växjö, 23. svibnja 1891. - Stockholm, 11. srpnja 1974.), švedski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1951. godine. Vrlo rano se suprotstavlja obiteljskoj religioznosti i prihvaća vjeru u svijet budućnosti, te objavljuje svoje prve oporbenjačke tekstove i po idejama i po izboru. U kritičko-teorijskim radovima napada izrođeni naturalizam, zahtijevajući od književnosti jednostavnost folklorne predaje. Uzor su mu neposrednosti i sažetost Biblije, Kurana, sjevernjačkih saga i stare egipatske lirike. Prvi je švedski ekspresionist, u pjesmama i dramama izražava kaotični svijet iz doba Prvoga svjetskog rata, oslanjajući se na djela kasnog Strindberga. U međuratnom razdoblju u njegovo djelo probijaju i svjetliji tonovi, koji se 30-ih godina ponovno pomračuju, kada Lagerkvist nastupa kao oštar borac protiv diktature i nečovječnosti. Godine 1933. kada Hitler dolazi na vlast, Lagerkvist piše ˝Krvnika˝, djelo koje je nedvojben protest protiv nasilja. Neprestano obuzet problemom zla, u svojoj najznačajnijoj prozi ˝Patuljak˝, predstavlja utjelovljenje svih negativnih ljudskih značajki, pa pomoću likova renesanse, simbolizira moderna stanja. Godine 1951. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela ˝Željezo i ljudi˝, ˝Vječiti smiješak˝, ˝Okrutne priče˝, ˝Baraba˝, ˝Sibila˝, ˝Hodočasnik na moru˝, ˝Posljednji čovjek˝, ˝Čovjek bez duše˝, ˝Pobjeda u tmini˝
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.