![IDX01884 - [Četrnaest] 14. godina ˝Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronička građa] : časopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-građa, E-knjiga
E-građa, članci u knjizi
E-građa, note
E-građa, knjige
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-građa, novine
E-građa, rukopisi
E-građa, časopisi
E-građa, sitni tisak
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveučilišta u Splitu
FRANJO KOŠĆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveučilišna knjižnica sveučilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opća Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIĆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Međunarodni dan očuvanja energije
U vrijeme kad se oko energije fosilnih goriva vode ratovi i razbija glava oko pitanja što kad tih izvora energije nestane, postaje nam svima malo po malo, iako pre sporo, jasno da ni energija nije vječna, bar ne u onom obliku u kojem bismo to htjeli. Ovaj dan je proglašen Svjetskim danom očuvanja energije baš da bi se potaklo bolje shvaćanje i rješavanje tog problema. Svi već dobro znamo da fosilna goriva nisu najbolje rješenje. Teško zagađuju okoliš i naše zdravlje, izravno smogom i ispušnim plinovima ili neizravno efektom staklenika i stanjivanjem ozonskog sloja.
U vrijeme kad se oko energije fosilnih goriva vode ratovi i razbija glava oko pitanja što kad tih izvora energije nestane, postaje nam svima malo po malo, iako pre sporo, jasno da ni energija nije vječna, bar ne u onom obliku u kojem bismo to htjeli. Ovaj dan je proglašen Svjetskim danom očuvanja energije baš da bi se potaklo bolje shvaćanje i rješavanje tog problema. Svi već dobro znamo da fosilna goriva nisu najbolje rješenje. Teško zagađuju okoliš i naše zdravlje, izravno smogom i ispušnim plinovima ili neizravno efektom staklenika i stanjivanjem ozonskog sloja.
P. Colić: Materija i antimaterija
"Uz prvu antičesticu vezana je zanimljiva okolnost da je najprije predviđena a onda tek pronađena. Engleski fizičar Dirac razradio je vrlo zanimljivu teoriju elektrona. Ne ulazeći u pojedinosti, koje nam ovdje, uostalom, neće ni trebati, reći ćemo samo da je njegova teorija lijepo opisivala elektron. Osnovna svojstva elektrona izlazila su neposredno iz Diracove teorije. Za oko je samo zapela činjenica da u toj teoriji ima mjesta za još jednu česticu. Drugim riječima teorija građena za potrebe opisivanja jedne čestice, elektrona, ispala je preširoka za elektron, ona obuhvaća elektron i ostavlja mogućnost postojanja još jedne čestice sličnih svojstava."
"Uz prvu antičesticu vezana je zanimljiva okolnost da je najprije predviđena a onda tek pronađena. Engleski fizičar Dirac razradio je vrlo zanimljivu teoriju elektrona. Ne ulazeći u pojedinosti, koje nam ovdje, uostalom, neće ni trebati, reći ćemo samo da je njegova teorija lijepo opisivala elektron. Osnovna svojstva elektrona izlazila su neposredno iz Diracove teorije. Za oko je samo zapela činjenica da u toj teoriji ima mjesta za još jednu česticu. Drugim riječima teorija građena za potrebe opisivanja jedne čestice, elektrona, ispala je preširoka za elektron, ona obuhvaća elektron i ostavlja mogućnost postojanja još jedne čestice sličnih svojstava."
Koža od štuke, morskog psa i delfina za luksusne cipele
"Kako je poznato, dosad su se luksusne ženske cipele pravile od zmijske i gušteričje kože. Hvatanje zmija i guštera u tu svrhu predstavlja još i danas u nekim tropskim zemljama vrlo unosan posao. Sad su talijanski strojari kože došli na misao, da istu sreću pokušaju s kožom delfina i morskih pasa, koji su u čitavom Sredozemnom Moru vrlo rasprostranjeni."
"Kako je poznato, dosad su se luksusne ženske cipele pravile od zmijske i gušteričje kože. Hvatanje zmija i guštera u tu svrhu predstavlja još i danas u nekim tropskim zemljama vrlo unosan posao. Sad su talijanski strojari kože došli na misao, da istu sreću pokušaju s kožom delfina i morskih pasa, koji su u čitavom Sredozemnom Moru vrlo rasprostranjeni."
Pier Paolo PASOLINI
Pier Paolo Pasolini (Bologna, 5. ožujka 1922. - Rim, 2. studenog 1975.), talijanski pjesnik, intelektualac, filmski redatelj i pisac. Pasolini je sa sedam godina počeo pisati pjesme, inspiriran ljepotom grada Casarsa u koji se njegova obitelj preselila. Kasnije je počeo čitati knjige raznih autora; Rimbauda, Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea, Novalisa i drugih te je već kao tinejdžer postao ateist. 1957. je radio na filmu „Cabirijine noći“ koji je režirao Federico Fellini da bi 3 godine kasnije i sam, fasciniran mogućnostima kinematografije, režirao film „Accattone”. 1971. započeo je svoju hvaljenu „trilogiju života” filmovima „Dekameron”, „Cvijet 1001 noći” i „Canterburyjske priče” u kojoj je napravio spomenik slobodi, ljubavi, mladosti i užitku u životu. Nakon toga odlučio je isprobati granice filma i snimiti „trilogiju smrti”. Od planirana tri filma snimio je samo jedan, kontroverznu horror dramu “Salo ili 120 dana Sodome” u kojoj nije toliko kritizirao fašizam koliko je naglasio da je kapitalizam moderni fašizam te ponudio neutralnu kritiku vladajuće klase koja čini sve što hoće. U to je i uklopio kritiku potrošačkog društva.
Pier Paolo Pasolini (Bologna, 5. ožujka 1922. - Rim, 2. studenog 1975.), talijanski pjesnik, intelektualac, filmski redatelj i pisac. Pasolini je sa sedam godina počeo pisati pjesme, inspiriran ljepotom grada Casarsa u koji se njegova obitelj preselila. Kasnije je počeo čitati knjige raznih autora; Rimbauda, Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea, Novalisa i drugih te je već kao tinejdžer postao ateist. 1957. je radio na filmu „Cabirijine noći“ koji je režirao Federico Fellini da bi 3 godine kasnije i sam, fasciniran mogućnostima kinematografije, režirao film „Accattone”. 1971. započeo je svoju hvaljenu „trilogiju života” filmovima „Dekameron”, „Cvijet 1001 noći” i „Canterburyjske priče” u kojoj je napravio spomenik slobodi, ljubavi, mladosti i užitku u životu. Nakon toga odlučio je isprobati granice filma i snimiti „trilogiju smrti”. Od planirana tri filma snimio je samo jedan, kontroverznu horror dramu “Salo ili 120 dana Sodome” u kojoj nije toliko kritizirao fašizam koliko je naglasio da je kapitalizam moderni fašizam te ponudio neutralnu kritiku vladajuće klase koja čini sve što hoće. U to je i uklopio kritiku potrošačkog društva.
IVAN SUPEK
Akademik Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. - Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist. Ivan Supek rodio se u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, rođene Šips. Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te nastavlja studij u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičara Wernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama. ..... Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine. Kritičar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti. U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X.Gimnazija Ivan Supek. ]Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama. Njegov roman Proces stoljeća priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičara Roberta Oppenheimera. Popis njegovih radova može se pronaći na njegovoj stranici pri HAZU.
Akademik Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. - Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist. Ivan Supek rodio se u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, rođene Šips. Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te nastavlja studij u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičara Wernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama. ..... Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine. Kritičar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti. U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X.Gimnazija Ivan Supek. ]Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama. Njegov roman Proces stoljeća priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičara Roberta Oppenheimera. Popis njegovih radova može se pronaći na njegovoj stranici pri HAZU.
PAVAO DESPOT
Pavao Despot (05.03.1936.; Split - 31.1.2017.), hrvatski pjesnik. Završio je Filozofski fakultet. Radio je kao profesor hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti. Piše pjesme, eseje i priče za djecu. Objavljena djela: Na rubu sna (pj.), Pula, 1986.; Draga, neka ti to u naviku prijeđe (pj.), Zagreb, 1989.; U potrazi za smijehom (pč. za dj.), Zagreb, 1990.; Dubrovniče, diko! (pj.), Sydney, 1992.; Australijo, suzo moja, (pt. dn.), Zadar, 1992.; Soneti (pj.), Zagreb, 1994.; Krik oltara (son. vij.), Zadar, 1995.; Čovik i more (pj.), Zadar, 1996.; Split u zagrljaju (pj.), Split, 1997.; Latica na Dravi (šč., pj.), Zadar, 1998. Pavao Despot živi i radi u Zadru.
