![IDX03487 - Car Jovan [epska pesma u deset pevanja]](../m3/s/1/n/X03487--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, foto album
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Potpisan Varšavski pakt - 14.05.1955.
Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta je poslužilo ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma. Varšavski ugovor je sastavio Nikita Hruščov godine 1955. te je bio potpisan u Varšavi (odatle naziv) 14. svibnja 1955. Sve komunističke države Europe su bile potpisnice, osim SFRJ. Članice pakta su se obvezale da će jedna drugu potpomagati ako ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosne poštovanju suvereniteta i nezavisnosti članica. Te su odredbe samo godinu dana kasnije bile prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune godine 1956. Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine 1961. zbog sovjetsko-kineskog raskola, tokom koga je staljinistički režim Envera Hoxhe podržao Kinu. Iz Pakta je formalno izašla godine 1968.
Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta je poslužilo ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma. Varšavski ugovor je sastavio Nikita Hruščov godine 1955. te je bio potpisan u Varšavi (odatle naziv) 14. svibnja 1955. Sve komunističke države Europe su bile potpisnice, osim SFRJ. Članice pakta su se obvezale da će jedna drugu potpomagati ako ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosne poštovanju suvereniteta i nezavisnosti članica. Te su odredbe samo godinu dana kasnije bile prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune godine 1956. Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine 1961. zbog sovjetsko-kineskog raskola, tokom koga je staljinistički režim Envera Hoxhe podržao Kinu. Iz Pakta je formalno izašla godine 1968.
DA LI NERVOZNI LJUDI SMIJU UPRAVLJATI MOTORNIM VOZILIMA
"Na ovo pitanje mjerodavni stručnjaci odgovaraju, da upravljanje motornim vozilom pod izvjesnim prilikama predstavlja čak lijek protiv nervoze." Ostatak teksta pročitajte u članku.
"Na ovo pitanje mjerodavni stručnjaci odgovaraju, da upravljanje motornim vozilom pod izvjesnim prilikama predstavlja čak lijek protiv nervoze." Ostatak teksta pročitajte u članku.
GEORGE LUCAS
George Lucas (Modesto, 14. svibnja 1944.), američki filmski redatelj,poznat po filmovima "Ratovi zvijezda". Najznačajnija pojava u američkom filmu osamdesetih godina 20. stoljeća. Komentirajući svoj film ˝Američki grafiti˝, Lucas ga naziva avangardnim ostvarenjem koje je, srećom, postalo hit, pa je zahvaljujući tom uspjehu, mnogim drugim redateljima dopušteno raditi takve male filmove. Za Lucasa je važno spomenuti i to da je on jedini holivudski redatelj koji je, nakon što je dobio golemi postotak od zarade ˝Američkih grafita˝, pozvao sve članove ekipe i podijelio im čekove u znak zahvalnosti na njihovom trudu. Isto je učinio i nakon uspjeha ˝Ratova zvijezda˝, čija čarolija neće izgubiti snagu niti u 21. stoljeću. Ovaj planetarno poznati hit Lucas je radio inspiriran knjigom ˝The Hero with a Thousand Faces˝ svoga prijatelja, Josepha Campbella.
George Lucas (Modesto, 14. svibnja 1944.), američki filmski redatelj,poznat po filmovima "Ratovi zvijezda". Najznačajnija pojava u američkom filmu osamdesetih godina 20. stoljeća. Komentirajući svoj film ˝Američki grafiti˝, Lucas ga naziva avangardnim ostvarenjem koje je, srećom, postalo hit, pa je zahvaljujući tom uspjehu, mnogim drugim redateljima dopušteno raditi takve male filmove. Za Lucasa je važno spomenuti i to da je on jedini holivudski redatelj koji je, nakon što je dobio golemi postotak od zarade ˝Američkih grafita˝, pozvao sve članove ekipe i podijelio im čekove u znak zahvalnosti na njihovom trudu. Isto je učinio i nakon uspjeha ˝Ratova zvijezda˝, čija čarolija neće izgubiti snagu niti u 21. stoljeću. Ovaj planetarno poznati hit Lucas je radio inspiriran knjigom ˝The Hero with a Thousand Faces˝ svoga prijatelja, Josepha Campbella.
FRANK SINATRA
Francis Albert Sinatra (Hoboken, 12. prosinca 1915. - Los Angeles, 14. svibnja 1998.), američki pjevač i glumac. Sinatra je bio živuće utjelovljenje američkog "Showmana", ali i prilično kontroverzna osoba izvan pozornice. Sin talijanskog emigranta, rođen je u radničkoj obitelji. Kao mladić počinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno. Postepeno niže uspjehe i privlači milijune djevojaka. No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kreće u filmske vode i dobiva ulogu u filmu Odavde do vječnosti, za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavi glumačkim i pjevačkim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave "zvijezde" čitavog je života punio stranice žutog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonošću alkoholu. Frank Sinatra umro je od srčanog udara 14. svibnja 1998. godine u 22:50.
Francis Albert Sinatra (Hoboken, 12. prosinca 1915. - Los Angeles, 14. svibnja 1998.), američki pjevač i glumac. Sinatra je bio živuće utjelovljenje američkog "Showmana", ali i prilično kontroverzna osoba izvan pozornice. Sin talijanskog emigranta, rođen je u radničkoj obitelji. Kao mladić počinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno. Postepeno niže uspjehe i privlači milijune djevojaka. No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kreće u filmske vode i dobiva ulogu u filmu Odavde do vječnosti, za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavi glumačkim i pjevačkim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave "zvijezde" čitavog je života punio stranice žutog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonošću alkoholu. Frank Sinatra umro je od srčanog udara 14. svibnja 1998. godine u 22:50.
ROBERT ZEMECKIS
Robert Zemeckis (rođen 14. svibnja 1952.), američki filmski redatelj, producent i scenarist. Zemeckis je slavu stekao kao redatelj fantastičnog serijala Povratak u budućnost, nakon čega se u devedesetima okrenuo dramskom žanru, uključujući Forresta Gumpa, za kojeg je dobio Oscara za najboljeg redatelja. Njegove filmove karakteriziraju revolucionarni specijalni efekti, kao i istodobno snimanje dvaju filmova (Povratak u budućnost 2). Osim toga, Zemeckis je pionir digitalne kinematografije. Iako je često bio etiketiran kao redatelj kojeg samo zanimaju specijalni efekti, njegov rad su branili mnogi kritičari, uključujući Davida Thomsona, koji je napisao da ˝Nijedan drugi redatelj nije rabio specijalne efekte u dramatske i narativne svrhe.˝
Robert Zemeckis (rođen 14. svibnja 1952.), američki filmski redatelj, producent i scenarist. Zemeckis je slavu stekao kao redatelj fantastičnog serijala Povratak u budućnost, nakon čega se u devedesetima okrenuo dramskom žanru, uključujući Forresta Gumpa, za kojeg je dobio Oscara za najboljeg redatelja. Njegove filmove karakteriziraju revolucionarni specijalni efekti, kao i istodobno snimanje dvaju filmova (Povratak u budućnost 2). Osim toga, Zemeckis je pionir digitalne kinematografije. Iako je često bio etiketiran kao redatelj kojeg samo zanimaju specijalni efekti, njegov rad su branili mnogi kritičari, uključujući Davida Thomsona, koji je napisao da ˝Nijedan drugi redatelj nije rabio specijalne efekte u dramatske i narativne svrhe.˝
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
NLM klasifikacijaa
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
