Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, foto album
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OD BUKE
Pokretač obilježavanja ovog dana je američka Liga za zaštitu od buke (NVO), čiji aktivisti podižu svijest javnosti o štetnosti buke, kao specifičnog zagađivača okoliša, koji dovodi do zdravstvenih, ali i ekonomsko-socijalnih posljedica. Ogledaju se, prije svega, u troškovima liječenja, gubitku radnih dana zbog bolovanja, smanjenoj radnoj sposobnosti, smanjenju cijena nekretnina u blizini izvora buke.Buka na čovjeka djeluje izravno i neizravno oštećujući njegovo zdravlje, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san.
Pokretač obilježavanja ovog dana je američka Liga za zaštitu od buke (NVO), čiji aktivisti podižu svijest javnosti o štetnosti buke, kao specifičnog zagađivača okoliša, koji dovodi do zdravstvenih, ali i ekonomsko-socijalnih posljedica. Ogledaju se, prije svega, u troškovima liječenja, gubitku radnih dana zbog bolovanja, smanjenoj radnoj sposobnosti, smanjenju cijena nekretnina u blizini izvora buke.Buka na čovjeka djeluje izravno i neizravno oštećujući njegovo zdravlje, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san.
JEDINICE MJERA
"U jedinicama mjera ima kulturna psihologija odlično ogledalo savremene slike svijeta. Stare jedinice mjera su gotovo sve projekcije organa. Bit će to po svoj prilici u vezi s time, što je čovjek naučio brojanje uopće na svojim udovima. Odatle decimalni brojni sistem, koji odgovara broju prstiju na rukama."
"U jedinicama mjera ima kulturna psihologija odlično ogledalo savremene slike svijeta. Stare jedinice mjera su gotovo sve projekcije organa. Bit će to po svoj prilici u vezi s time, što je čovjek naučio brojanje uopće na svojim udovima. Odatle decimalni brojni sistem, koji odgovara broju prstiju na rukama."
JOAN MIRO
Joan Miró Ferra` (Mont-Roig del Camp kraj Tarragone, 20. travnja 1893. - Palma de Mallorca, 25. prosinca 1983.), španjolsko-katalonski slikar, kipar i keramički umjetnik. Rođen je kao sin zlatara i urara i kćeri uglednog stolara. Sa sedam godina je krenuo u školu i dobiva prvu poduku iz risanja. 1907. godine, na nagovor oca, upisuje poslovnu školu, ali u isto vrijeme ide na umjetničku akademiju La Escuela de la Lonja. U razdoblju od 1910. do 1911. radio je kao knjigovođa u jednoj kemijskoj tvrtki. Prvu samostalnu izložbu izložio je 1918. u Dalmauovoj galeriji u Barceloni. Ženi se 1929. s Pillar Juncosu, a godinu dana kasnije dobiva i kćer koju je nazvao Dolores po svojoj mlađoj sestri. Tijekom života nekoliko je puta mijenjao mjesto stanovanja. Za njegova života, 1976. godine, osnovana je Fundacija Juan Miró u Barceloni. Umro je na Božić 1983. u Mallorci, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici groblja Montjuic u Barceloni. Za sobom je ostavio opus od 11.000 radova.
Joan Miró Ferra` (Mont-Roig del Camp kraj Tarragone, 20. travnja 1893. - Palma de Mallorca, 25. prosinca 1983.), španjolsko-katalonski slikar, kipar i keramički umjetnik. Rođen je kao sin zlatara i urara i kćeri uglednog stolara. Sa sedam godina je krenuo u školu i dobiva prvu poduku iz risanja. 1907. godine, na nagovor oca, upisuje poslovnu školu, ali u isto vrijeme ide na umjetničku akademiju La Escuela de la Lonja. U razdoblju od 1910. do 1911. radio je kao knjigovođa u jednoj kemijskoj tvrtki. Prvu samostalnu izložbu izložio je 1918. u Dalmauovoj galeriji u Barceloni. Ženi se 1929. s Pillar Juncosu, a godinu dana kasnije dobiva i kćer koju je nazvao Dolores po svojoj mlađoj sestri. Tijekom života nekoliko je puta mijenjao mjesto stanovanja. Za njegova života, 1976. godine, osnovana je Fundacija Juan Miró u Barceloni. Umro je na Božić 1983. u Mallorci, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici groblja Montjuic u Barceloni. Za sobom je ostavio opus od 11.000 radova.
LJUDEVIT GAJ
Ljudevit Gaj ili Ludwig Gay (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.Godine 1830. u Budimu tiska knjižicu ˝Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja˝, prvi općeprihvaćeni hrvatski pravopis (nakon djela Đurđevića i Vitezovića), dvojezično, na hrvatskom i njemačkom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom: potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već ustrojeni češki pravopis, reformira hrvatsku abecedu te za svaki glas u hrvatskom jeziku rabi po jedan znak u hrvatskom latiničkom pismu, zbog toga se po njemu Hrvatska abeceda naziva još i Gajica, čime je ujedinio slovopisno i pravopisno cijeli hrvatski narod te je postao središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda ili još zvanog ilirski pokret.
Ljudevit Gaj ili Ludwig Gay (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.Godine 1830. u Budimu tiska knjižicu ˝Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja˝, prvi općeprihvaćeni hrvatski pravopis (nakon djela Đurđevića i Vitezovića), dvojezično, na hrvatskom i njemačkom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom: potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već ustrojeni češki pravopis, reformira hrvatsku abecedu te za svaki glas u hrvatskom jeziku rabi po jedan znak u hrvatskom latiničkom pismu, zbog toga se po njemu Hrvatska abeceda naziva još i Gajica, čime je ujedinio slovopisno i pravopisno cijeli hrvatski narod te je postao središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda ili još zvanog ilirski pokret.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
NLM klasifikacijaa
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
