Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Dan gumenih crvića
Na današnji dan u Americi se obilježava nacionalni dan gumenih crvića (bombona). Spominjemo ovaj događaj jer su i kod nas gumeni bomboni vrlo popularni. Gumene bombone izumio je njemački proizvođač bombona Hans Riegel. Osnovao je svoju tvornicu Haribo, a proizvodnju je započeo s već svjetski poznatim gumenim medvjedićima. Gumene crviće prva je proizvela jedna druga njemačka tvornica bombona Trolli, te je 15. srpnja 1981. godine predstavila svoj proizvod - gumene crviće. To je razlog zašto se 15. srpnja obilježava kao dan ovih bombona.
clanak
Kamen iz Rosette - 15.07.1799.
Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije. Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog eekspeditivnogkorpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.
clanak
ZAŠTO RIBLJE ULJE OBILUJE VITAMINIMA
"Najbolje riblje ulje daju ribe polarnog mora. U stvaranju vitamina D iz njegove prvobitne tvari, provitamina ili ergosterina, najznačajniju ulogu igra ultraljubičasti sastavni dio sunčeve svjetlosti. On je najizrazitiji tamo, gdje se djelovanje ultraljubičastih zraka pojačava zbog odraza s morske površine, snijega i leda, te potpune čistoće zraka, u kojem nema ni trunka prašine, a to je upravo na polarnom moru. "
Autor0000000667
ANTON PAVLOVIČ ČEHOV
Anton Pavlovič Čehov (Tanganrog, 29. siječnja 1860. - Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.Tokom studija objavljuje anonimne članke u studentskim časopisima, ubrzo izabire i pseudonim Antoša Čehonte pod kojim piše u časopisima Peterburgajska gazeta, Nova vremja, Oskolki i Ruskaja mysl. Između 1880. i 1887. piše još pod pseudonimima: Doktor koji je izgubio svoje pacijente, Brat moga brata, Čovjek bez… itd. 1881. godine Čehov piše dramu koja će kasnije postati poznata pod imenom Platonov, a zanimljivo je da je ta drama izdana tek 1923., skoro dvadeset godina nakon autorove smrti. Studirao je medicinu i bio kotarski liječnik, ali zbog nedovršenog diplomskog rada nije stekao liječničku titulu. Započinje praksu u Čikinu, a iste godine objavljuje zbirku priča Melpomenine priče, dok u prosincu prvi put pati od simptoma tuberkuloze. 1884. piše i jednočinku Na glavnoj cesti.
Autor0000011180
VAN RIJN REMBRANDT
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. - Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar; najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća. Ostvarivši uspjeh još kao mladi slikar, kasnije godine njegova života obilježila je tragedija financijskih poteškoća. Unatoč tomu, njegove slike i grafike bile su popularne cijeloga njegova života, i njegova reputacija kao slikara ostala je neokaljana te je dvadesetak godina naukovao gotovo sve važnije nizozemske slikare. Rembrandtova najveća inovativnost se ispoljila u njegovim portretima suvremenika, autoportretima i ilustracijama biblijskih motiva. Njegovi autoportreti tvore jedinstvenu intimnu biografiju u kojoj je umjetnik promatrao sebe bez taštine i potpuno iskreno. U slikarstvu, kao i u grafici, pokazao je iznimno poznavanje klasične ikonografije koju je preoblikovao kako bi se uklopila u njegovo iskustvo. Tako su njegovi prikazi biblijskih scena sadržavali njegovo poznavanje teksta, asimilaciju klasičnih kompozicija i njegova istraživanja židovske populacije u Amsterdamu. Zbog svog dubokog suosjećanja s ljudskom prirodom često je zvan i „jednim od velikih proroka civilizacije.
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.