Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Dan vilenjaka
Dan vilenjaka (Leprechaun Day)je dan posveen malim irskim vilenjacima. Dan svetog Patrika je veliki blagdan u oujku koji slavi irski ponos i sve vezano uz Irsku. No maleni vilenjaci sa svojim dragocjenim skrivenim upom zlata zasluuju dan rezerviran samo za njih. Prema irskoj legendi, ili folkloru, vilenjaci su sakrili posudu sa zlatom. Ako uhvatite vilenjaka mora vam dati svoj up sa zlatom. Na dan vilenjaka, predlaemo vam da uzmete nekoliko minuta vremena i da se divite svojoj vlastitoj "posudi sa zlatom". Ili, uradite neto kako bi poveali ili umnoili svoju vlastitu posudu sa zlatom. Da skratimo priu, predlaemo da izaete u pokuate uhvatiti vilenjaka! (tekst preuzet sa stranice: http://www.holidayinsights.com/stpat/leprechaunday.htm)
clanak
NOVA NAUKA - ASTROBOTANIKA
"Ima li na Marsu raslinstva ili nema? Neki uenjaci odluno tvrde, da nema, drugi, ne manje odluno, da godinje promjene boje na povrini ovog planeta dokazuju, kako na njemu postoji vegetacija. Miljenja su dakle podijeljena, jer su podaci, kojima danas raspolaemo preoskudni, a prema miljenju uenjaka G. A. Tihonova ak takvi, da nam uope i ne mogu dati odgovor na postavljeno pitanje."
Autor0000012531
MILJENKO STANI
Miljenko Stani (Varadin, 1. oujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je lan Petorice. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i asopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najee svrstava u nadrealizam, magini realizam ili fantastino slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varadinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izlobe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varadinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloba i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini ivota. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varadinskom groblju.
Autor0000008917
EUGEN KUMII
Eugen Kumii (Brse, 11. sijenja 1850. - Zagreb, 13. svibnja 1904.), hrvatski knjievnik i politiar. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski.Oduevljavao se pravatvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Bariem pokree u Kraljevici list Primorac te ureuje Hrvatsku vilu (1882-1883) i Hrvatsku (1887-1888). Od 1884. godine je kao prava vie puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor, gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promaarske politike.Eugen Kumii smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj knjievnosti. esto se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne knjievnosti, te rekvizitima knjike romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.Ocjenjujui Eugena Kumiia kao knjievnika, Antun Gustav Mato je zapisao: To je prvi na naturalist i socijalni pripovjeda koji se poput Flauberta i Zole sluio dokumentarno realistikom metodom. Nasuprot njemu, Antun Barac za Kumiia tvrdi da u tenji da stvori obrazac hrvatskog socijalnog romana, pisanog realistikom metodom, nije uspio kao njegovi francuski uzori. Unato svim zamjerkama, Kumiievu knjievnu talentu ne moe se porei snaga kojom je slikao ljude i prirodu Istre u romanima Jelkin bosiljak i Zaueni svatovi, kao i zanimljiv kritiki prikaz ekonomskog i moralnog rasula u gornjim slojevima graanskog drutva u romanima Olga i Lina, te Gospoa Sabina koji su objavljeni 1881., odnosno 1883. godine.
Autor0000004074
ALPHONSE DAUDET
Alphonse Daudet (Nmes, 13. svibnja 1840. - Pariz, 16. prosinca 1897.), francuski knjievnik . Roen je 1840. godine u malom gradiu po imenu Nimes, na jugu Francuske. Autor je Tartarinove trilogije, koja je remek-djelo francuske humoristine proze. Daudet je najsnaniji u slikanju naputenih i progonjenih ljudi gradske periferije. Od ostalih djela izdvajaju se Pisma iz mog mlina, te drama Arleanka. Djetinjstvo je proveo u Provansi gdje je dobio inspiraciju za svoja djela. Umro je godine 1897.