Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Tiskan prvi broj "Slobodne Dalmacije" - 17.06.1943.
Prvi broj tiskan je 17. lipnja 1943. godine u pojati na Mosoru. Nakon toga tiskala se u Brtanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a od 26. listopada 1944. stalno u Splitu. Prvi broj lista tiskan je u naputenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilakog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u oteanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Meu prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se erif ehovi, prvi glavni urednik lista, Leon Gerkovi i ivko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Kneevi. Za list je pisao i knjievnik Jure Katelan.
clanak
Panamski prokop
"Panamski prokop je tehniko udo svijeta, spaja dva oceana, spaja stari svijet s novim i tako reku smanjuje daljine na Zemlji. Izgraen je s ogromnim potekoama te silnim ljudskim i novanim rtvama ali je njime ostvaren gotovo etiristogodinji san smjelih pomoraca i osvajaa, te umnih inenjera."
Autor0000007049
IGOR STRAVINSKI
Igor Fjodorovi Stravinski (Igor Fdorovi Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. - New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljea. Bio je utjelovljenje kozmopolitskog Rusa kojeg je medij TIME imenovao kao jednog ud najutjecajnijih ljudi prologa stoljea. U dodatku priznanjima koje je dobio za svoje skladbe, zadobio je slavu i kao dirigent i kao pijanist, najee na premijerama vlastitih mu djela. Skladateljska karijera Igora Stravinskog znaajna je zbog njezine stilistike promjenjivosti. Meunarodnu slavu prvo je zadobio sa svoja tri baleta, koja je naruio Sergej Dijagilev, a iji ih je Ballets Russes i praizveo. Tri baleta su ar-ptica (1910.), Petruka (1911.) i Posveenje proljea (1913.). Posveenje proljea, ija je premijera izazvala pobunu, preobrazila je nain na koji su kasniji skladatelji gledali ritmiku strukturu. Do danas, njegova vizija poganskih rituala oivljenih u imaginarnoj prapovijesnoj Rusiji oarava i oduevljava publike.
Autor0000013430
DENIS PAPIN
Denis Papin (Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647. - London, 17. lipnja 1712.), francuski istraiva i izumitelj. ovjek koji je 1670. konstruirao poznati specijalni lonac (express lonac), a zatim i prvi tehniki pravilno postavljen parni stroj, nije imao sree sa svojim izumima. Potkraj ivota po trei put naao se u Londonu, siromaan i ogoren na itav svijet, gdje se u tami londonskog podzemlja izgubio svaki trag o njemu. Zadnji dokument koji je o njemu sauvan nosi datum 17. lipnja 1712. To je Papinovo pismo prijatelju, koje zavrava potresno: U tunom sam poloaju. ak i kada radim ono najbolje to umijem, stjeem neprijatelje. Ali, ne bojim se niega i uzdam se u sudbinu. Nitko ne zna kako je zavrio Papinov tragini ivot, ne zna mu se ni za grob.