Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Otvorenje Eiffelovog tornja - 06.05.1889.
Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inženjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. ožujka 1889., a otvoren za posjetitelje 6. svibnja 1889.
clanak
RIŽA
"Riža je glavna gospodarska biljka istočnih zemalja. Oko njezina podrijetla ispreplele su se u bujnoj mašti istočnjaka divne legende. Priča se, da je u staroj Indiji ljepoticu među boginjama Retnu ljubio jedan između najvećih bogova Shiva. Ali nesmiljena i prkosna bijaše mlada ljepotica i da se jednom za uvijek riješi svog božanskog udvarača, postavi mu uvjet, da će biti njegova, ako joj donese na dar hranu, koja će joj biti slasnija od svih dosadašnjih jela."
Autor0000001433
GUSTAVE FLAUBERT
Gustave Flaubert (12.12.1821.;Rouen - 08.05.1880.; Rouen), francuski književnik, klasik francuskog realističkog romana, jedan od najvećih poklonika dotjeranog brušenog izraza, uzor je preciznog proznog stila. Flaubertovo djelo je, može se reći bez ikakve ograde, središnji narativni opus 19. stoljeća. Iako su veliki ruski romanopisci poput Tolstoja i Dostojevskog popularniji i utjecajniji kod širega čitateljstva, te iako je njihov zahvat u stvarnost dojmljiviji i uzbudljiviji- Gustave Flaubert ostaje nenadmašivim, uzornim majstorom. Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospođa Bovary", 1857., turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu žene provincijskoga normandijskoga liječnika, savršeno komponirana kao jedan od egzemplarnih psiholoških romana, izazvala je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdavač i tiskar su oslobođeni optužbe, zahvaljujući, među inim, i realizmu i životnoj mudrosti suca. Roman odlikuju značajke koje će se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne čujemo glas pisca niti uopće znamo za njegovo postojanje, te harmonični i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. U sljedećem romanu "Salammbo", 1862., autor je dao maha svom potiskivanom temperamentu, no, ni tu nije iznevjerio arhivarski i trijezni pristup - u tom spoju nespojivih sastavnica leži čar prikaza stare Kartage, kao i opisu razmaha bujnih strasti i atavizama koji su uzbuđivali piščevu maštu, najčešće svjesno ograničenu na prozaičnu malograđansku svakodnevnicu.Godine 1869. Flaubert objavljuje svoj najveći roman, "Sentimentalni odgoj". To poluautobiografsko djelo u kojem je rekreirao svoju mladenačku očaranost Elise Schlesinger i studentske dane, auktor je opisao kao "moralnu povijest ljudi moga naraštaja".
Autor0000003172
SIGMUND FREUD
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize. Sigmund Freud rođen je 6. svibnja 1856. godine u mjestu Freiberg u Moravskoj (mjesto se danas zove Příbor, a nalazi se u Češkoj) kao Sigismund Schlomo Freud. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Židov nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije sprječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, talijanski i španjolski jezik te posveti se proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea, Schopenhauera i Kanta.On je iznio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvaćanja i tumačenja čovjeka.
Autor0000013948
ORSON WELLES
George Orson Welles (Kenosha, 6. svibnja 1915. - Los Angeles, 10. listopada 1985.), američki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalište, radio i televiziju. Kritičko priznanje za Wellesa povećalo se nakon njegove smrti. Smatra se jednim od najvažnijih dramskih umjetnika dvadesetog stoljeća, a 2002. u izboru Britanskog filmskog instituta proglašen je najvećim filmskim redateljem svih vremena. Na zao glas došao je svojom radio-dramom H.G.Wellsa Rat svjetova od 30. listopada 1938. kojom je izazvao masovnu paniku.Welles je bio i priznati iluzionist, nastupajući u mnoštvu spektakala tijekom ratnih godina. Tijekom tih godina je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politički aktivist i komentator, blisko povezan s Franklinom D.Rooseveltom. 1941. je napisao, režirao, producirao i nastupio u Građaninu Kaneu, koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. Građanin Kane je jedini Wellesov film za kojeg je našao sredstava i nad kojim je imao potpunu kontrolu do konačne verzije, dok će ostatak njegove karijere obilježiti manjak sredstava, nekompetentno upletanje studija i loša sreća, i tijekom egzila u Europu i kratkih povrataka u Hollywood. Unatoč ovim poteškoćama Othello je 1952. osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu, a Dodir zla glavnu nagradu na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu, dok je sam Welles svojim najboljim djelima smatrao Proces i Ponoćna zvona.
Autor0000010768
MAURICE MAETERLINCK
Grof Maurice Polydore Marie Bernard Maeterlinck (Gent, 29. kolovoza 1862. - Nica, 6. svibnja 1949.), belgijski književnik. Maurice Maeterlinck (1862-1949), rođen je u Ghentu, u Belgiji, došao iz dobro stojeće obitelji. Školovao se na jezuitskom sveučilištu gdje je studirao pravo, ali kratko radi u praksi kao odvjetnik u svom rodnom gradu uvjeren da je nesposoban za tu struku. Pisanje ga je privuklo tijekom boravka u Parizu, gdje se povezao sa više muškaraca koji su se bavili pisanjem, osobito Villiers de l'Isle Adama, koji je uvelike utjecao na njega. Maeterlinck se etablirao u Parizu 1896, a kasnije je živio u Saint-Wandrille. Bio je pretežno pisac lirske drame, ali njegov prvi rad je zbirka pjesama pod nazivom Serres chaudes [gorljivi Talons]. Ona se pojavila u 1889, iste godine u kojoj je njegova prva drama, La Princesse Maleine, dobila oduševljene pohvale, a književni kritičar Le Figaro, a proslavio ga je preko noći. Nedostatak djelovanja, fatalizam, misticizam, i stalna prisutnost smrti karakteriziraju djela Maeterlinck u ranom razdoblju, kao što su L'Intruse (1890) [protuprovalne], Les Aveugles (1890) [The Blind] i ljubavnih drama Pelléas et Mélisande (1892), Alladine et Palomides (1894), a Aglavaine et Selysette (1896). Sjena smrti prijeti još veći u svojim kasnijim dramama, Joyzelle (1903) i Marie Magdeleine (1909), Maeterlinck je verzija igre Pavla Heyse, a L'oiseau Bleu (1909) [Blue Bird] obilježena je optimizmom. Le Bourgmestre de Stilemonde (1919) [Burgomaster od Stilemonde] je napisao pod utjecajem Prvog svjetskog rata. U kasnijem životu, Maeterlinck postao poznat uglavnom po svojim filozofskim esejima. U 1932. je dobio titulu grofa Belgije.
Autor0000013018
JULIO CESAR MELLO E SOUZA
Júlio César de Mello e Souza (06.05.1895.; Rio de Janeiro - 18.06.1974.; Recife), brazilski pisac i matematičar. Proslavio se brojnim zbirkama priča – objavio ih je čak 69 – te 51 djelom vezanim uz matematiku. Ukupna naklada njegovih knjiga iznosi više milijuna primjeraka, a samo je “Beremizov svijet” premašio je 50 izdanja. Iako je vrlo zorno opisivao bliskoistočne i srednjoistočne predjele, Mello e Souza na svojim putovanjima iz rodnog Brazila nije nikad stigao istočnije od Lisabona. Njegov rođendan, 6. svibnja, vlasti u Rio de Janeiru proglasile su Danom matematičara.