Prvobitno se pod epiđemiologijom razumevala nauka o ređnjama, aJi otkada su se produbila naša znanja o pimizroko-vaćima i uzrocima zaraznili bolesti i porasla saznanja o oblicima i bitnosti epidemija, od onda je postao zadatak epidemiologije: ispitivanje i utvrđivanje činjenica i zakona, koji upravljaju postankom, kretanjem i širenjem zaraznih bolesti.
I kako su pomoću bakteriologije otkriveni prouzrokovači bolesti i ispitane njihove biološke osobine i načini života naročito s pogledom na njihov opstanak u spoljnoj sredini, van (čovečjeg i životinjskog) organizma, pa se time epidemiološka nauka jako proširila i uvećala, tako su otkrićima socialne medicine ova saznanja dovela i epidemiologiju do krajnjih i glavnih uzroka u širenju epidemija.
Ispitivanja o dubljim uzrocima epidemija utvrdila su nesumnjive dokaze, da su zarazne klice u stvari samo prouzrokovači zaraznih bolesti, ali ne i uzroci epidemija.
....