U knjizi Spoznaja i spoznajna teorija (dovršenoj 1924.) autor zastupa kritičko-idealističku filozofiju spoznaje modificiranu fenomenologijskom teorijom apodiktične očitosti.
U toj i drugim knjigama , Husserlove kategorije ˝životnoga svijeta˝ (Lebenswelt) i ˝zrenje bivstva˝ koristi u analizi svih područja duhovnog života: umjetnosti, kulture, politike.