Kad Hrvati dođoše u ove krajeve, okaniše se medovine, koju su u zakarpatskoj pradomovini smatrali svojim pićem, i stadoše uživati vino.
Germansko omiljeno piće bilo je pivo, a duhoviti Gali su cijenili vino, kao da poslušaše Aristotela da pivo čovjeka zaglupljuje.
Hrvati su za vrijeme doseljenja na današnji svoj teritorij već naišli na vinovu lozu.
Nemamo podataka o tome kad je kalnički, potkalničko-toplički i varaždinski kraj bio zasađen prvom vinovom lozom, ali se zna da je već u starom vijeku u ovaj kraj sa centrom Aquae Jasae (Varaždinske toplice, nekad »Toplisa«) bila doprla rimska kultura.
Aquae Jasae su kao terme bile čuvene već u prvom vijeku n. e. pa sve do polovice četvrtoga stoljeća.
Hrvati su, dakle, naselivši ove krajeve, već naišli na vinovu lozu i preuzeli već uvedeno vinogradarstvo onakvo kakvo je bilo u rimsko doba u Srijemu, Slavoniji, Moslavini i Sloveniji.
U ovim najsjevernijim hrvatskim krajevima uzgajala se vinova loza čak i u drevnija vremena.
Zna se da je u daleko sjevernijim krajevima Evrope vinova loza bila poznata još u starije doba, pa su tako
god. 1937. Nijemci u Durnheimu već proslavili vinsku dvijetisućgodišnjicu!
Slovenske gorice bile su u rimsko doba poznate zbog kultiviranja vinove loze.
U Ptuju je već u prvom vijeku bilo podruma, odakle se vino eksportiralo u Panoniju.
.....