Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Draga domača rieč ’2012 : zbornik radova s 32. kajkavskog književnog natječaja

E-građa, knjige Vrsta gradje
Naslov
Draga domača rieč ’2012 : zbornik radova s 32. kajkavskog književnog natječaja / [urednica Vesna Matišić]. -
Impresum
Ivanec : Gradska knjižnica i čitaonica ˝Gustav Krklec˝, 2012. -
Materijalni opis
65 str. ; 21 cm. -
Uputnica
ISBN
ISSN 1848-672X
Jezik
Hrvatski

Reč draga domaća
sa čula mi srca otpira.
Duša se raši
po šakom glasu prebira.

Katica Rajić Popijač

Vu svetu zgubleni
Bez korena i imena

(Bez korena - Tereza Salajpal)

Rieč domaća riječ je čovjekova duha, riječ je njegova bića, riječ je kojom on može najdublje izraziti svoju radost i tugu, probleme i sumnje, ali i po kojoj može ostati svoj bilo gdje otišao.
To dokazuju pjesnici na ovogodišnjem natječaju drage domaće kao i svi pjesnici na dosadašnjim natječajima. Ivanečki kaj poznat je na širem području sjeverne Hrvatske, a javljaju nam se i kajkavci iz Slavonije.

Umjetnost je većinom ogledalo svoga vremena. Tematika i motivi ovogodišnje drage domaće vezani su uz krizna vremena koja živimo. Potreba napuštanja rodnog kraja ili sama mogućnost da bi negdje bilo bolje, često uzrokuje otpor čovjeka /Bez korena, Visine, Na svajem si, Bogčiju bum v sercu zaklenul /.

Prolaznost života i naša nemogućnost da išta promijenimo jedna je od vječitih tema i umjetnika i filozofa i običnog čovjeka.
Zabilježiti taj problem na originalan način, uočiti ga u svakodnevnim životnim trenucima koji nas rastužuju ili obogate spoznajom, stalan je izazov čovjeka / Vrieme ide, Mati /. Isto toliko vječna, ali i teška tema sam je život sa svim svojim izazovima, obećanjima, ljudskim lažima i obmanama / Ternova kruna, Lefku je reći, Žep, Ma molitva/.

Naravno, kada je sve oko nas sivo ili mračno, čovjek spas traži u sjećanju ili u pričama o prošlosti koja nam uvijek izgleda svjetlija i bolja. Sjećamo se starih vremena i običaja, a pjesnici ih ovjekovječuju u svojim pjesmama / Negder su, Stara hiža, Katač /.

Slike godišnjih doba i pjesnikova stopljenost sa životom prirode ukazuju nam na sve ono što prečesto propuštamo u životu u kojem je sve užurbano, sve juri pored nas, a mi ne opazimo ni jednu luščenku /Luščenka/, ne opazimo ljepotu hoste pred vuljetje / V hoste pred vuljetje /, ne primijetimo zajca vu trsju / Zajci /.

Vrijeme u kojem živimo tjera nas da više uočavamo i razmišljamo o političkoj situaciji koja nam previše određuje svakodnevicu / Čemaeren sum, Dien da je prasec zagljibil v gnjojščine /.

Tematika je, dakle, raznovrsna i očekivana, u skladu s vremenom u kojem živimo. U izrazu primjećujemo da su se počele potkradati riječi iz standardnog jezika, što bi se trebalo izbjegavati i bar u kajkavskim književnim tekstovima čuvati prava kajkavština.
No, pošto pjesnici stvaraju na svojim idiomima, teško se oduprijeti novim riječima.

Ipak, prelijepo je čitati pjesme, tj. pratiti misli pjesnika,
prepoznavati probleme na koje nam ukazuju, na našem lijepom kajkavskom jeziku. Pritom se često naiđe na riječ iskonsko kajkavsku koja nam se već pomalo izgubila. Vratimo je u pamćenje, damo joj život i tako je sačuvamo u našem narječju. A pjesnici imaju svoju nagradu za napisanu pjesmu:

Vagnem rieči
Zmiešam pesmu
Razveselim serce.

Ružica Žunar, prof.

Ključne riječi
Tekstualno pretraživanje
Inv.br
Info
Signatura
X1575
On-line
886.2(082) DRA ’12
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306