SAŽETAK
Uvod: Spol se na koštanim ostacima može određivati pomoću pregleda morfoloških karakteristika kostura, korištenjem diskriminantnih funkcijskih jednadžbi izvedenih iz mjera kostura ili analizom drevne DNK.
Zbog subjektivnosti morfoloških metoda te ograničenja određivanja spola analizom drevne DNK poput cijene analize, neizvjesnog ishoda analize (zbog degradiranosti, stupnja čistoće i količine DNK) sve su više u uporabi diskriminantne funkcijske jednadžbe za određivanje spola.
Međutim, diskriminantne funkcijske jednadžbe su populacijski specifične i stoga ih je potrebno izraditi za svaku populaciju odnosno populacijsku skupinu.
Materijali i metode: Uzorak za analizu se sastojao od koštanih ostataka sa srednjovjekovnih nalazišta s istočne obale Jadrana te kontrolnog uzorka suvremene populacije žena s riječkog groblja Kozala.
U istraživanje su uključeni samo koštani ostaci osoba koje su potjecale s tipičnih hrvatskih srednjovjekovnih nalazišta, kod kojih je bilo očuvano više od 80 % kostiju na kojima se vrše standardna mjerenja.
Iz istraživanja su isključene osobe s patološkim i traumatskim promjenama i postmortalnim oštećenjima kosti koja bi mogla utjecati na mjerenje.
Svim je uzorcima procijenjen spol morfološkim metodama te određen analizom DNK.
Na koštanim su ostacima izvršena standardna antropološka mjerenja te za njih izvedene diskriminantne funkcijske jednadžbe za određivanje spola.
....