Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika

Tekstualna građa, tiskana Vrsta gradje
10
Naslov
Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika / uredili Stjepan Baloban, Gordan Črpić. -
Impresum
Zagreb : Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve : Kršćanska sadašnjost, 2005. (Zagreb : Kršćanska sadašnjost). -
Materijalni opis
110 str. ; 20 cm. -
ISBN
953-6710-11-0 (Centar za promi
Jezik
Hrvatski
Napomena
Nakl. 800 primj, Str. 5-11: Predgovor / Gordan Črpić, Bilješke o autorima: str. 106, Zastupljeni autori: Ines Sabotič, Igor Bertović, Krešimir Sever, Željko Tanjić.....
Bibliografija: str. 107-108; bibliografija uz većinu radova i uz tekst.

Nedjelja je dan koji se u zapadnom civilizacijskom krugu uobličio kao dan odmora u najširem smislu te riječi. Kroz povijest nedjelja se postupno konstituira kao slobodni dan. Razvija se unutar judeo-kršćanske kulture od židovskog šabata. Imajući u vidu razvoj židovskog šabata, zanimljivo je primijetiti da je zabrana rada subotom imala prvotno socijalno značenje: oslobođenje od obveze rada socijalno ugroženih slojeva. Tek kasnije ova socijalna institucija dobiva svoju snažnu religioznu legitimaciju. Ovo iznašašće veoma je važno za naše današnje rasprave o statusu nedjelje u društvu. Naime, gospodari, povlašteni društveni slojevi uvijek su imali mogućnosti uzeti ?slobodan dan?, za što su bili uskraćeni niži socijalni slojevi, posebice robovi, kmetovi, seljaci, radnici. Socijalne nepravde uvijek su pogađale one najslabije. Status nedjelje kao dana odmora dovodi se u pitanje tijekom revolucionarnih zbivanja u proteklih nekoliko stoljeća, tijekom Francuske, Oktobarske, ali i industrijske revolucije. No nakratko. Veoma se brzo došlo do zaključka da unatoč svom nedvojbeno kršćanskom podrijetlu nedjelja ima šire kulturno, društveno i civilizacijsko značenje, te se u suvremenim zapadnim društvima etablira kao slobodni dan za predah i odmor. Dan u kojemu su i socijalo ugroženi slojevi zaštićeni od obveze rada, u kojemu se i oni mogu odmoriti i provesti barem jedan dan u tjednu zajedno sa svojom obitelji, prijateljima, susjedima, u kojemu se i oni mogu baviti sportom, ići na izlete, a onda i slobodno živjeti svoju religioznost u svim njenim dimenzijama, među kojima je jedna od bitnih obredna. Postavlja se pitanje zašto se uopće problematizira sloboda nedjelje u našem društvu kada je stvar tako jasna, zakonski, ali i kulturno, civilizacijski? Zbog ozbiljnosti zaštite dostojanstva čovjeka, Crkva je snažno stala u potporu upravo ovom malom, najugroženijem čovjeku u Hrvatskoj, prije svega ženama zaposlenim u trgovinama kojima su dovedena u pitanje temeljna ljudska prava, pa i ona prava koja im Ustav Republike Hrvatske jamči. To je razlog što se i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve na različite načine uključio u promociju prava nezaštićenog čovjeka radnika koji sve više gubi potporu tradicionalnih zaštitnika radnica i radnika, kako nekih političkih stranaka tako i nekih sindikata u Hrvatskoj. U kontekstu tih nastojanja Centa valja uzeti i ovu knjigu koja sabire promišljanja o nedjelji s različitih gledišta, te u prilogu daje formalne crkvene stavove o slobodi nedjelje.

Inv.br
Info
Signatura
Zbirka
10/2009
Dostupno
27-44 KUL k-ult
9420 Sv. A
Dostupno
27-44 KUL k-ult
JOSIP MRZLJAK
9707 Sv. B
Dostupno
27-44 KUL k-ult
JOSIP MRZLJAK
10981 Sv. C
Dostupno
27-44 KUL k-ult
JOSIP MRZLJAK
28297 Sv. D
Dostupno
27-44 KUL k-ult
Ukupno: 5
Biskupijska knjižnica Varaždin - Zagrebačka 3, Varaždin - Tel: 042 314 161