Banner
Digitalna knjinica

Eugen Kumii

Eugen Kumii
pseud: Jenio Sisolski
Rođen: 11.01.1850. Wikipedia
(Brse, HRV)
Umro: 13.05.1904.
Opis:knjievnik i politiar
Izvor:Wikipedia; Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925; str 153

Eugen Kumii (Brse, 11. sijenja 1850. - Zagreb, 13. svibnja 1904.), hrvatski knjievnik i politiar

Pseudonim - Jenio Sisolski

Eugen Kumii roen je 11. sijenja 1850. godine u malom istarskom mjestu Brse.
Osnovnu puku kolu, normalku, zavrio je u Brseu, privatno, uei kod tamonjeg upnika koji je okupljao hrvatsku djecu i pripremao ih u poetnim znanjima.
Gimnaziju je zavrio u Rijeci.
Poeo je studirati medicinu u Pragu, ali prelazi u Be gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju.
Potom se u Zagrebu zaposlio kao srednjokolski profesor. Oduevljavao se pravatvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Bariem pokree u Kraljevici list Primorac te ureuje Hrvatsku vilu (1882-1883) i Hrvatsku (1887-1888).
Od 1884. godine je kao prava vie puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor, gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promaarske politike.

Nakon rascjepa u pravakoj stranci, 1895. godine, postaje potpredsjednik novoosnovane iste stranke prava.

Eugen Kumii smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj knjievnosti.
esto se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne knjievnosti, te rekvizitima knjike romantike.
Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.

Ocjenjujui Eugena Kumiia kao knjievnika, Antun Gustav Mato je zapisao: To je prvi na naturalist i socijalni pripovjeda koji se poput Flauberta i Zole sluio dokumentarno realistikom metodom.
Nasuprot njemu, Antun Barac za Kumiia tvrdi da u tenji da stvori obrazac hrvatskog socijalnog romana, pisanog realistikom metodom, nije uspio kao njegovi francuski uzori.
Unato svim zamjerkama, Kumiievu knjievnu talentu ne moe se porei snaga kojom je slikao ljude i prirodu Istre u romanima Jelkin bosiljak i Zaueni svatovi, kao i zanimljiv kritiki prikaz ekonomskog i moralnog rasula u gornjim slojevima graanskog drutva u romanima Olga i Lina, te Gospoa Sabina koji su objavljeni 1881., odnosno 1883. godine.

Djela
Sluaj, novela (1879.)
Olga i Lina, roman (1881.)
Jelkin bosiljak, pripovijest (1881.)
Neobini ljudi, pripovijest (1882.)
Primorci, roman (1882.)
O romanu, esej (1883.)
Zaueni svatovi, roman (1883.)
Ivan Turgenjev, esej (1883.)
Gospoa Sabina, roman (1883.)
Ubilo ga vino, pripovijest (1884.)
Sirota, roman (1885.)
Pod pukom, pripovijest (1886.)
Preko mora, pripovijest (1889.)
Saveznice, pripovijest (1889.)
Teodora, roman (1889.)
Otrovana srca, pripovijest (1890.)
Sestre, drama (1890.)
Obiteljska tajna, komedija (1890.)
Zablude nae kritike, esej (1890.)
Broj 84 i 85, pripovijest (1890.)
Crn Boi, pripovijest (1890.)
Tri muenice, pripovijest (1890.)
Mladost-ludost, pripovijest (1891.)
Urota zrinsko-frankopanska, povijesni roman (1893.)
Pobijeljeni grobovi, pripovijest (1896.)
Poslovi, drama (1898.)
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan i njihovi klevetnici, esej (1899.)
Petar Zrinski, povijesna drama (1900.)
Kraljica Lepa ili propast kraljeva hrvatske krvi, roman (1902.)

Ukupno: 4
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.