![IDX02744 - [Sto]100 godina nogometa : 1909.-2009.](../m3/s/1/n/X02744--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A
Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se od 1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prvog dana u mjesecu prosincu s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti, iskazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje i širenje pandemije HIV-a. Time se svake godine usmjerava pažnja na taj globalni javnozdravstveni problem.
Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se od 1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prvog dana u mjesecu prosincu s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti, iskazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje i širenje pandemije HIV-a. Time se svake godine usmjerava pažnja na taj globalni javnozdravstveni problem.
Pomlađivanje krumpira
Krumpir kao ostarjela biljka trpi od mnogih bolesti, čemu je uglavnom razlog njegovo razmnožavanje gomoljima. Pročitajte kakvim su se tehnikama poslužili znanstvenici ne bi li uspjeli "pomladiti" krumpir i učiniti ga otpornijim.
Krumpir kao ostarjela biljka trpi od mnogih bolesti, čemu je uglavnom razlog njegovo razmnožavanje gomoljima. Pročitajte kakvim su se tehnikama poslužili znanstvenici ne bi li uspjeli "pomladiti" krumpir i učiniti ga otpornijim.
ZLATKO GALL
Zlatko Gall (1.12. 1954., Split), novinar, komentator, rock kritičar. Povijest umjetnosti i arheologiju diplomirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija objavljivao teme s područja likovnosti, stripa i rocka u omladinskom tisku (Polet, Omladinska iskra, Vidik...i dr.), a od 1979. profesionalni novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Do odlaska iz Slobodne Dalmacije 1995. bio urednik kulture, kolumnist i komentator Slobodne i Nedjeljne Dalmacije, objavljujući teme iz područja likovnih umjetnosti, glazbe, društvenih fenomena i političke komentare u brojnim listovima (Start, Svijet, Studio, Vjesnik, Naši dani, Polet, Džuboks, Rock, VEN, Intervju, Naš strip, YU-strip, Mladina...). Tijekom devedesetih bio politički kolumnista Vjesnika i Vijenca, te stalni kolumnist mjesečnika More. Od 1995. do 2001. u Slobodnoj Dalmaciji obavlja posao glazbenog kritičara i komentatora; bio novinar Tjednika, a potom Feral Tribuna. Bio glavni urednik glazbenog mjesečnika Feral Music (za koji 1997. dobiva godišnju rock nagradu Crni mačak). Potpisnik brojnih monografskih tekstova i bilježaka za diskografska izdanja te kataloga likovnih izložaba. Autor glazbenih projekata Prst u more i Čovjek od soli za koja je 2005. i 2006. dobio i diskografsku nagradu Porin.
Zlatko Gall (1.12. 1954., Split), novinar, komentator, rock kritičar. Povijest umjetnosti i arheologiju diplomirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija objavljivao teme s područja likovnosti, stripa i rocka u omladinskom tisku (Polet, Omladinska iskra, Vidik...i dr.), a od 1979. profesionalni novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Do odlaska iz Slobodne Dalmacije 1995. bio urednik kulture, kolumnist i komentator Slobodne i Nedjeljne Dalmacije, objavljujući teme iz područja likovnih umjetnosti, glazbe, društvenih fenomena i političke komentare u brojnim listovima (Start, Svijet, Studio, Vjesnik, Naši dani, Polet, Džuboks, Rock, VEN, Intervju, Naš strip, YU-strip, Mladina...). Tijekom devedesetih bio politički kolumnista Vjesnika i Vijenca, te stalni kolumnist mjesečnika More. Od 1995. do 2001. u Slobodnoj Dalmaciji obavlja posao glazbenog kritičara i komentatora; bio novinar Tjednika, a potom Feral Tribuna. Bio glavni urednik glazbenog mjesečnika Feral Music (za koji 1997. dobiva godišnju rock nagradu Crni mačak). Potpisnik brojnih monografskih tekstova i bilježaka za diskografska izdanja te kataloga likovnih izložaba. Autor glazbenih projekata Prst u more i Čovjek od soli za koja je 2005. i 2006. dobio i diskografsku nagradu Porin.
SLAVKO KOLAR
Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. - Zagreb, 15. rujna 1963.) hrvatski književnik i filmski scenarist U hrvatskoj je književnosti bilo relativno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog ugla sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara (1891-1963) i ne možemo govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava: iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.
Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. - Zagreb, 15. rujna 1963.) hrvatski književnik i filmski scenarist U hrvatskoj je književnosti bilo relativno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog ugla sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara (1891-1963) i ne možemo govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava: iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
