IDX02465 - Draga doma�a rie� 2022 : zbornik radova

IDX02464 - Za tebe �to nema� nikog svog [pjesma i t

IDX02463 - Vinska pjesma [iz operete �Pjesmom kroz

IDX02460 - Andrees Algemeiner Handatlas : in 99 Hau

IDX02459 - Stanovni�tvo Trstenice 31.12.1751. godin

IDX02458 - Podaci o dubrova�kim brodovima za vrijem

IDX02457 - O gradnji dubrova�kih brodova u XIV stol

IDX02456 - Pelje�ki zbornik 1976 - poseban otisak :

IDX02455 - Pelje�ki zbornik : Tri stolje�a pelje�ko

IDX02451 - Dvije golubice i druge pelje�ke pri�e

IDX02449 - Neretvanski ratnik [povijesni roman]

IDX02442 - Engleska �itanka za pomorce = An English

IDS00701 - Industrijsko-trgova�ki vjesnik : ilustro

IDX02448 - Zvonimir : hrvatski ilustrovani koledar

Pretraživanje kataloga

Dobrodo�li na stranice Digitalne knji�nice

ME�UNARODNI DAN LJUBLJENJA
Poljubac je dodir usnama kao gesta naklonosti, bezli�an pozdrav, izraz po�tovanja ili najintenzivniji ljubavni trenutak. Znanost koja prou�ava ljubljenje naziva se filematologija, a me�unarodni dan ljubljenja je 5. velja�e. Jedine �ivotinje koje se ljube u usta su �impanze, orangutani i ma�ke. Odbojnost prema ljubljenju je rasprostranjenija me�u priprostim ljudima i za njih je poljubac neka vrsta primitivnog akta. Poljupcem u obraz �esto izra�avamo srda�an pozdrav, dobrodo�licu, �estitke, dok je poljubac mu�karca i �ene najnje�niji i najsna�niji ljubavni dodir, koji odaje �elju ljubavnika za potpunim tjelesnim i du�evnim stapanjem.

ZLATO U MORU
Morska voda je gorkoslana, a taj tek morske vode poti�e od kuhinjske soli i od magnezijeva sulfata, koji su u prili�nim koli�inama otopljeni u morskoj vodi. No osim tih dviju soli ima otopljenih i drugih tvari, pa tako i zlata. Vi�e pro�itajte u �lanku.

EDUARD SLAVOLJUB PENKALA
Eduard Slavoljub Penkala (Liptovsk� Mikul� - Lipt�szentmikl�s, tada Ma�arska, danas Slova�ka, 20. travnja 1871. - Zagreb, 5. velja�e 1922.), hrvatski in�enjer i izumitelj. Penkala je ro�en 20. travnja 1871. u Liptovskom Mikul�u (Lipt�szentmikl�s), u Ma�arskoj (danas Slova�ka). Poljsko-nizozemskog je podrijetla. Jedan je od najzna�ajnijih izumitelja s po�etka 20. stolje�a. Nakon mature 28. rujna 1892. i zavr�etka studija na sveu�ili�tima u Be�u i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehni�koj �koli u Dresdenu 25. o�ujka 1898. i pisao doktorsku disertaciju s podru�ja organske kemije. Njegov opus obuhva�a od 70 do 80 izuma s podru�ja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Ve� 1903. godine patentira �Termofor� u Budimpe�ti, Be�u i drugdje. Usporedno s time radi na izumima mehani�ke olovke i nalivpera. Prvu mehani�ku olovku na svijetu patentira 24. sije�nja 1906. godine. Ve� 1907. godine patentira prvo nalivpero na svijetu s �vrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u vi�e od 35 zemalja svijeta. U svojim naporima razvoja industrije na podru�ju grada Zagreba i �itave Hrvatske, nenadano umire 5. velja�e 1922. godine, nakon slu�benog puta s kojeg se vratio s upalom plu�a. I tako je u 51. godini prekinut �ivot jednog velikana stvarala�tva. Velika je �teta da do sada nisu zavr�ena istra�ivanja njegova cjelokupnog djelovanja na podru�ju izumiteljskog rada.

ANDRE CITR�EN
Andr�-Gustave Citro�n (5. velja�e 1878. - Pariz, 3. srpnja 1935.), francuski in�enjer nizozemskog podrijetla. Tvornica automobila Citro�n nosi njegovo ime. Andr�-Gustave je peto i posljednje dijete nizozemskih �idova Leviea Citroena i Mazre Kleinmann (Var�ava, Poljska). Obitelj Citroen se 1837. preselila iz Amsterdama u Pariz i promijenila prezime u Citro�n. Andr�ov otac je po�inio samoubojstvo kad je Andr� imao dvije godine. Andr� je diplomirao na �cole Polytechnique 1900. Za vrijeme Prvog svjetskog rata po�eo je masovno proizvoditi oru�je. Andr� je osnovao Citro�n 1919. i time postao �etvrti proizvo�a� u svijetu za vrijeme 1930-ih. Preminuo je od raka �eludca 3. srpnja 1935., a pokopan je u Cimetie`re du Montparnasse u Parizu. U Automobilsku ku�u slavnih primljen je 1998.

Hrvatsko glumi�te

�asopis Hrvatskog dru�tva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumi�tu od po�etka izla�enja, s kraja devedesetih godina pro�log stolje�a.

Bobi�ev Vjesnik

Po�eli smo obradu jo� jednih industrijskih vara�dinskih novina. Ovaj put je to "Bobi�ev vjesnik" koji je izlazio u "uspje�no pretvorbeno uga�enoj" vara�dinskoj tvornici.

NOVELA FILM

Digitalizirali smo �asopis iz pedesetih godina dvadesetog stolje�a koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i doga�anjima oko filma.

FILMSKI VJESNIK

Digitalizirali smo nekoliko �asopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Me�u njima je i Filmski vjesnik.

NARODNI LIST

Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Tra�i se ostatak....

NOVA HRATSKA

Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Tra�e se i ostala godi�ta kao i sponzori :)

ILUSTRIRANI VJESNIK

Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadr�ajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Tra�i se ostatak. I sponzori, naravno :)

Nove vara�dinske novine

POGLEDAJTE

VIS-ov vjesnik

Nove stare vara�dinske novine u sustavu. Izlazile su u Vara�dinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....

SVIJET

** SVIJET ** �asopis 1926-1938. Zahvaljuju�i Gradskoj knji�nici "Metel O�egovi�" iz Vara�dina dobili smo mogu�nost digitaliziranja �asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previ�e politike pru�a lijep uvid u �ivot i doga�anja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadr�aja omogu�eno je fulltext pretra�ivanje i 3D pregled. Digitalizirati �emo ga tempom kojim �emo sti�i pored redovitog posla. Po�eljni sponzori . Biti �e br�e gotovo :).

Varteksov vjesnik

Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970

Lije�ni�ki vjesnik

U tijeku je digitalizacija jo� 20 godi�ta Lije�ni�kog vjesnika (1980-1999)

Nove digitalizirane novine - Jednota

Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike �e�ke manjine informira o djelatnosti Saveza �eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju �e�kih kulturno-umjetni�kih udruga, vije�a i predstavnika �e�ke manjine te �kola s nastavom na �e�kom jeziku. Posebnu pa�nju posve�uje uzajamnim odnosima �e�kog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.

KRATKE UPUTE ZA PRETRA�IVANJE: Pretraga se vr�i unutar svih podataka (glavni zapis, klju�ne rije�i, sadr�aj...). Odabirom vrste gra�e su�ujemo izbor ovisno o vrsti koju tra�imo. Tekst koji tra�imo mo�e biti dio rije�i, cijela rije� ili nekoliko kombinacija rije�i odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vi�e djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadr�e niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju tra�eni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upi�emo znak za minus (-) rezultat ne�e sadr�avati rije� koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lak�eg pronala�enja po�eljno je upisati dio naslova koji asocira na rije� u naslovu koja je manje zastupljena u jezi�nom izra�avanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije� ili samo dio rije�i. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti �e vam se vrata digitalne knji�nice koja sadr�i mno�tvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste gra�e te multimedije.