Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Međunarodni dan zaštite močvara
Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Još prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima (koja danas čine 6% površine Zemlje) živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta. Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju, 116 država svijeta, a među njima i Hrvatska, potpisale su tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Iz Hrvatske na Ramsarskom popisu su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka.
clanak
LISTONOŽAC
Listonožac je račić, koji se razlikuje od riječnoga raka time, što ima 60 pari nogu, na kojima su izrasli škržni listići. Više o ovoj životinji pročitajte u članku.
Autor0000010992
MIRKO BOGOVIĆ
MIRKO BOGOVIĆ bio je hrvatski pjesnik i političar. Rodio se 2.2.1816. u Varaždinu. Umro 4.5.1893. u Zagrebu. Osnovnu školu učio u Križevcima, gimnaziju u Varaždinu, filozofiju je učio je u Zagrebu. Od osnutka Jugoslavenske akademije bio joj je pravim članom. Objavio je djela: "Smilje i kovilje", zbirka pjesama (1847.), "Pjesme Antuna Nemčića" (1851.), "Hajduk Gojko" novela, (Neven 1852.), "Crnogorska osveta" novela (Neven 1852.), "Grad Gotalovec" (Neven 1852.), "Kolo" uredio IX. knjigu. "Stjepan poslednji kralj bosanski" (Zagreb 1857.) drama pisana g. 1852. u tamnici. "Krvavi most" novela (Neven 1851.), "Frankopan" historička drama (Zagreb 1856.), "Matija Gubec" historijska tragedija (Zagreb 1859.), "Pripovijesti", sabrane novele (Zagreb 1859.). "Politische Rückblicke in Bezug auf Kroatien" opis Hrvatske za apsolutizma (I860.), "Vinjage" pjesme u 3 sveska (g. 1862., 1864., 1878.). "Slike i prilike", pjesme (Zagreb 1878.). "Strjelice", aforizmi (Zagreb 1878.). "Zur bosnischen Frage" politička brošura (Zagreb 1880.), "Eine Lanze für den Schiffahrts-Kanal Rugvica" (Zagreb 1881.), "Ursachen und Wirkungen" (Zagreb 1884.). Pjesnička djela njegova izdala je "Matica Hrvatska" (1893.—1895.) u tri sveska. Sahranjen je u "ilirskoj" arkadi na Mirogoju.
Autor0000010819
JOSIP RUNJANIN
Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. - Novi Sad, 2. veljače 1878.), hrvatski časnik u austrougarskoj vojsci i skladatelj hrvatske himne. Školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje. Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo ilirskih rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu "Horvatska domovina". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njenu melodiju, ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima 1848. Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger ukajdio i obradio za muški zbor a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim "Sbirkama", pjesma je postala popularnom. Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta pjevana prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891., kada nijedan od autora više nije bio živ.
Autor0000011056
BALDASSARE CASTIGLIONE
Baldassare Castiglione (Castico kod Mantue, 6. prosinca 1478. - Toledo, 2. veljače 1529.), talijanski državnik i književnik Humanističku naobrazbu stekao je u Milanu. Obavljao je diplomatske i vojne zadatke za feudalne vladare kojima je služio, a bio je i papinski nuncij u Madridu. Pisao je latinske stihove, talijanska pisma, pjesme. Glavno djelo mu je ˝Dvoranin˝, rasprava u dijalozima u kojima se razlažu shvaćanja o savršenom liku renesansnog gospodara.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.