Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Dan neovisnosti u Bjelorusiji - 03.07.1944.
Nakon kapitulacije Poljske početkom Drugog svjetskog rata, sovjetska Crvena armija zaposjeda područje zapadne Bjelorusije koje je priključeno Bjeloruskoj SSR. Bjelorusija je bila ratno poprište tijekom Drugog svjetskog rata i nacistička Njemačka ju je okupirala do 03.07.1944., kada je Crvena armija ušla je u Minsk i taj dan se slavi kao dan neovisnosti.
clanak
Međunarodni dan plastičnih vrećica
Većina nas koristi ih svakodnevno, bilo da kupujemo namirnice,odjeću ili nešto treće. Nakon dolaska kući, one ubrzo budu bačene u stranu. Da li ste se ikad pitali što se događa s plastičnim vrećicama, te koliko ih pojedinac odbaci, svake godine? Međunarodni dan plastičnih vrećica posvećen je jačanju svijesti o ovom ozbiljnom problemu porasta broja odbačenih vrećica. Plastične vrećice ostaju u okolišu između 100-500 godina dok se konačno ne raspadnu u potpunosti, te imaju velik utjecaj na naš okoliš. Ovaj dan daje nam priliku da se podsjetimo kako svaka naša radnja odbacivanja vrećica u okoliš utječe na naše živote i živote generacija koje tek dolaze. U obilježavanju ovog dana možete sudjelovati tako da barem ovaj dan koristite papirnate ili platnene višekratne vrećice za kupovinu svojih namirnica. Svakodnevno odbacujemo milijune plastičnih vrećica, a ako se ne uključimo u jačanje svijesti o štetnosti vrećica na okoliš, u budućnosti ćemo se boriti s novim stotinama milijuna plastičnih vrećica koje će okupirati oceane i rijeke i ostatak svijeta.
clanak
Dan izbjegavanja boravka na suncu- 03.07.
Ovaj dan obilježava se kako bi se istaknula štetnost predugog izlaganja sunčevoj svjetlosti, te kako bi se ljude potaklo na ostanak u sjeni kako bi se koža ohladila i odmorila od sunca. Sunce nam je točno iznad glave. Usred smo ljeta, kada su temperature najtoplije, a sunce je najsjajnije. Nije to loš dan za predah od hvatanje svih tih zraka i za ostanak izvan sunčeve svjetlosti.
CAMILLE FLAMMARION: PROPAST SVIJETA
"Živa je to vizija budućnosti; silna, fantazija Flammarionova prenosi nas kroz bezdane vremena, da u dvadeset i petom’ stoljeću gledamo dramu, što je proživljava tadašnji svijet. Rodu je ljudskom zaprijetila pogibao; iz dubina svemirskih ruši se k Suneti zvijezda repatica (komet), koja će se po računima astronoma sukobiti s našom Zemljom. Ali ne uzbuđuje ljude samo to. Astronomi javiše, da su i pare repatičina repa otrovne, jer se u glavnom sastoje od ugljikova oksida, pa zloguci naviještaju, da će zloslutnica zvijezda otrovati i satrti sav život zemaljski."
clanak
Gatači vremena u životinjskom i bilinskom carstvu.
Poznato je, da je mnoštvo životinja i bilina osjetljivo na dolazeću promjenu vremena, koju one svaka na svoj način pokazuju. Kod životinja je ta slutnja instinktivna, a samo se kod nekih pokazuje i promjena na tijelu, (n. pr. vlažna vuna kod ovaca). Kod bilina nastaje promjena uslijed utjecaja vlage i temperature. Koji su najzanimljiviji gatači u prirodi, te kako protumačiti mačkino odbijanje vršenja nužde, a kako bezvoljnost ovaca, ili rojenje komaraca pročitajte u članku.
clanak
NESLATKI ŠEĆER
"U Samarkandu, oko drevne džamije Šah-i-Zinda rastu 4 rijetka stabla iz roda »zizifus« koje mjesno stanovništvo zove mongolskom riječ »čilan«. Sjemenje tog drveća dopremljeno je, kako se vjeruje, iz Indije."
Autor0000012381
ANDRE CITRÖEN
André-Gustave Citroën (5. veljače 1878. - Pariz, 3. srpnja 1935.), francuski inženjer nizozemskog podrijetla. Tvornica automobila Citroën nosi njegovo ime. André-Gustave je peto i posljednje dijete nizozemskih židova Leviea Citroena i Mazre Kleinmann (Varšava, Poljska). Obitelj Citroen se 1837. preselila iz Amsterdama u Pariz i promijenila prezime u Citroën. Andréov otac je počinio samoubojstvo kad je André imao dvije godine. André je diplomirao na École Polytechnique 1900. Za vrijeme Prvog svjetskog rata počeo je masovno proizvoditi oružje. André je osnovao Citroën 1919. i time postao četvrti proizvođač u svijetu za vrijeme 1930-ih. Preminuo je od raka želudca 3. srpnja 1935., a pokopan je u Cimetiere du Montparnasse u Parizu. U Automobilsku kuću slavnih primljen je 1998.
Autor0000005180
JIM MORRISON
Jim Morrison (Melbourne, Florida, 8. prosinca 1943. - Pariz, 3. srpnja 1971.), američki pjevač, legendarni vođa ˝Doorsa˝ Sin admirala SAD ratne mornarice George Stephena Morrisona i Clare Clark Morrison. U siječnju 1964. odlazi u južnu Kaliforniju. Tamo započinje studirati kinematografiju na UCLA-u, koju je završio do kraja i upoznaje klavijaturista Raya Manzareka. Manzarek je tada svirao u blues grupi ˝Rick and the Ravens˝. Budući da je Manzarek bio oduševljen Morrisonovm pjesmom ˝Moonlight Drive˝ njih dvoje formiraju Doorse. Pridružuje im se na bubnjevima John Densmore, a na njegov nagovor mjesto gitariste dobiva Robbie Krieger. Nakon što je 1965. godine završio studij Morrison je započeo voditi boemski život u Venice Beachu kraj Los Angelesa. Morrison nije znao svirati niti jedan instrument, ali je pridonosio komponiranju tako što bi već u ˝glavi˝ imao melodiju za svoj tekst. Osim što je bio pjevač The Doorsa, bio je autor nekoliko knjiga poezije, dokumentaraca,kratkog filma i ranog muzičkog video spota za pjesmu ˝The Unknown Soldier˝.
Autor0000006652
RADOSLAV KATIČIĆ
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski lingvist, povjesničar i kulturolog. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju gdje je doktorirao disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član HAZU, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveške akademije i Academiae Europae. Na području slavistike je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj način je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku književnost i komparativnu kroatistiku.
Autor0000000980
FRANZ KAFKA
Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. - sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.), židovski pisac. Rođen u Pragu, u doba Austro-Ugarske monarhije, Kafka potječe iz imućne židovske obitelji u kojoj je dominirao radišni, no često tiranski i samovoljni otac. Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima «Proces» (1925.), «Zamak» (1926.) i «Amerika» (1927.), kao i u mnoštvu kraćih i duljih pripovijesti, među kojima se ističe «Preobrazba» (1915.). Praktički sva Kafkina djela su prevedena na hrvatski. Preobrazba (Die Verwandlung; 1915.) Umjetnik u gladovanju (Ein Hungerkünstler; 1922.) Proces (Der Prozeß; 1925.) Zamak (Das Schloß; 1926.) Amerika (1927.)
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.