![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Spomen dan Æirila i Metoda - 05.07.863.
Sveti Æiril i Sveti Metod su kršæanski sveci, a spomendan im je na današnji dan jer su 5. srpnja 863. poèeli širiti kršæanstvo po Velikomoravskoj kneževini. Braæa Æiril i Metod roðena su u Solunu koji je u to vrijeme bio okružen Slavenima. Po nalogu bizantskog cara Mihajla angažirani su za misiju kod Slavena. Naime, moravski knez Rastislav zatražio je od Mihajla sveæenike koji æe propovijedati kršæansku vjeru na slavenskom jeziku. Æiril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna s Metodom preveo najnužnije crkvene knjige. Tako su stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.
Sveti Æiril i Sveti Metod su kršæanski sveci, a spomendan im je na današnji dan jer su 5. srpnja 863. poèeli širiti kršæanstvo po Velikomoravskoj kneževini. Braæa Æiril i Metod roðena su u Solunu koji je u to vrijeme bio okružen Slavenima. Po nalogu bizantskog cara Mihajla angažirani su za misiju kod Slavena. Naime, moravski knez Rastislav zatražio je od Mihajla sveæenike koji æe propovijedati kršæansku vjeru na slavenskom jeziku. Æiril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna s Metodom preveo najnužnije crkvene knjige. Tako su stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.
PARNI AUTOMOBIL I ELEKTROMOBIL
"U nauèno-istraživalaèkom automobilnom i automotornom institutu u Moskvi konstruiran je parni automobil. Napredak u gradnji strojeva omoguæio je konstrukciju laganog i pouzdanog kotla i brze parne mašine, podesne za pogon automobila. Parni automobil tek je za 20% teži od odgovarajuæeg automobila s motorom, ali zato u mnogom pogledu ovome nadmoæan."
"U nauèno-istraživalaèkom automobilnom i automotornom institutu u Moskvi konstruiran je parni automobil. Napredak u gradnji strojeva omoguæio je konstrukciju laganog i pouzdanog kotla i brze parne mašine, podesne za pogon automobila. Parni automobil tek je za 20% teži od odgovarajuæeg automobila s motorom, ali zato u mnogom pogledu ovome nadmoæan."
Sionon, nova vrsta sladora
Poznato je, da svi pacijenti ne mogu podnijeti saharin i dulcin. Zbog toga se tragalo za novim sredstvima, koja bi mogla naknaditi slador (šeæer). Jedna od prihvatljivih zamjena je sionon, o kojem više možete proèitati u èlanku.
Poznato je, da svi pacijenti ne mogu podnijeti saharin i dulcin. Zbog toga se tragalo za novim sredstvima, koja bi mogla naknaditi slador (šeæer). Jedna od prihvatljivih zamjena je sionon, o kojem više možete proèitati u èlanku.
TIN UJEVIÆ
Tin Ujeviæ (Vrgorac, 5. srpnja 1891. - Zagreb, 12. studenog 1955.), hrvatski pjesnik. Njegov otac, Ivan Ujeviæ, bio je uèitelj rodom iz Krivodola u Imotskoj krajini, dok mu je majka Braèanka, iz mjesta Milne. Tin je roðen kao jedno od petero djece od kojih su dvoje umrli još u djetinjstvu.Tin se od svog dolaska u Zagreb i druženja s mentorom i Rabbiem Antunom Gustavom Matošem te suvremenicima Krešom Kovaèiæem, Ljubom Wiesnerom i dr. isticao kao gorljivi pravaš, zalažuæi se za neovisnost Hrvatske i slom Austro-Ugarske Monarhije. Razoèaran politikom unitarnoga jugoslavenstva i proèitavši velikosrpske pretenzije proživljava katarzu i zauvijek odustaje od politièkih ambicija, predavši se do kraja književnosti i posebice poeziji. O svom rastanku sa idejom jugoslavenskog jedinstva najbolje je napisao u svojoj pjesmi u prozi ½Drugovima½: ½Mi smo imali da budemo jedna vojska. Ali srca su naša, o drugovi, bila podvojena: vi ste tražili korist, a ja samo ljepotu.½
Tin Ujeviæ (Vrgorac, 5. srpnja 1891. - Zagreb, 12. studenog 1955.), hrvatski pjesnik. Njegov otac, Ivan Ujeviæ, bio je uèitelj rodom iz Krivodola u Imotskoj krajini, dok mu je majka Braèanka, iz mjesta Milne. Tin je roðen kao jedno od petero djece od kojih su dvoje umrli još u djetinjstvu.Tin se od svog dolaska u Zagreb i druženja s mentorom i Rabbiem Antunom Gustavom Matošem te suvremenicima Krešom Kovaèiæem, Ljubom Wiesnerom i dr. isticao kao gorljivi pravaš, zalažuæi se za neovisnost Hrvatske i slom Austro-Ugarske Monarhije. Razoèaran politikom unitarnoga jugoslavenstva i proèitavši velikosrpske pretenzije proživljava katarzu i zauvijek odustaje od politièkih ambicija, predavši se do kraja književnosti i posebice poeziji. O svom rastanku sa idejom jugoslavenskog jedinstva najbolje je napisao u svojoj pjesmi u prozi ½Drugovima½: ½Mi smo imali da budemo jedna vojska. Ali srca su naša, o drugovi, bila podvojena: vi ste tražili korist, a ja samo ljepotu.½
JEAN COCTEAU
Jean Maurice Eugéne Clément Cocteau (Maisons-Laffitte, 5. srpnja 1889. - 11. listopada 1963.), francuski pjesnik, romanopisac, dramatièar, dizajner, boksaèki trener i filmaš. Rodio se u mjestu Maisons-Laffitte, malom gradu kraj Pariza, od oca Georgesa i majke Eugénie. Njegova obitelj bila je ugledna u pariškim krugovima. Bio je cijenjen èlan zajednice avangardnih umjetnika na Montparnasseu, posebice jer je vodio boemski život. U svojim ranim dvadesetim godinama, bio je jako produktivan. Snimio je 6 filmova nadrealistièkog ugoðaja. Ti filmovi kasnije su utjecali na filmski žanr poznat kao Francuski novi val. Pisao je djela i za Edith Piaf, s kojom je bio i veliki prijatelj. Njegova najpoznatija knjiga, Les enfantes terribles, napisana je u jednom tjednu. Bio je biseksualac. Imao je nekoliko prolaznih veza s ženama. Djece nije imao, iako je kasnije jednog djeèaka posvojio. Navodno je, od 1918. do svoje smrti 1963., bio Veliki majstor Sionskog priorija.
Jean Maurice Eugéne Clément Cocteau (Maisons-Laffitte, 5. srpnja 1889. - 11. listopada 1963.), francuski pjesnik, romanopisac, dramatièar, dizajner, boksaèki trener i filmaš. Rodio se u mjestu Maisons-Laffitte, malom gradu kraj Pariza, od oca Georgesa i majke Eugénie. Njegova obitelj bila je ugledna u pariškim krugovima. Bio je cijenjen èlan zajednice avangardnih umjetnika na Montparnasseu, posebice jer je vodio boemski život. U svojim ranim dvadesetim godinama, bio je jako produktivan. Snimio je 6 filmova nadrealistièkog ugoðaja. Ti filmovi kasnije su utjecali na filmski žanr poznat kao Francuski novi val. Pisao je djela i za Edith Piaf, s kojom je bio i veliki prijatelj. Njegova najpoznatija knjiga, Les enfantes terribles, napisana je u jednom tjednu. Bio je biseksualac. Imao je nekoliko prolaznih veza s ženama. Djece nije imao, iako je kasnije jednog djeèaka posvojio. Navodno je, od 1918. do svoje smrti 1963., bio Veliki majstor Sionskog priorija.
JOSIP TABAK
Roðen 1. III. 1912. u Sarajevu. Studij žurnalistike, romanistike i germanistike pohaðao u Pragu, Parizu, Madridu i Zagrebu. Radio kao novinar i prevoditelj. Poslije zatvora 1947. godine zaposlio se kao istovarni radnik, jer je ostao bez namještenja. Od 1950. radi kao pomoæni urednik za zapadnoeuropsku književnost u izdavaèkom poduzeæu ½Novo pokolenje½, a zatim u ½Mladosti½. Radi i kao lektor u slobodnoj profesiji, a bavi se i novinarstvom. Objavljuje eseje i èlanke o jeziku i prevoðenju. Priredio je izbor španjolskih pripovjedaèa 20. stoljeæa: Španjolske pripovijetke, Zagreb, 1951.; Objavio je oko sedamdeset prijevoda iz stranih književnosti, ponajviše iberske i skandinavske. Nagraðivan u inozemstvu za prevodilaèku djelatnost.
Roðen 1. III. 1912. u Sarajevu. Studij žurnalistike, romanistike i germanistike pohaðao u Pragu, Parizu, Madridu i Zagrebu. Radio kao novinar i prevoditelj. Poslije zatvora 1947. godine zaposlio se kao istovarni radnik, jer je ostao bez namještenja. Od 1950. radi kao pomoæni urednik za zapadnoeuropsku književnost u izdavaèkom poduzeæu ½Novo pokolenje½, a zatim u ½Mladosti½. Radi i kao lektor u slobodnoj profesiji, a bavi se i novinarstvom. Objavljuje eseje i èlanke o jeziku i prevoðenju. Priredio je izbor španjolskih pripovjedaèa 20. stoljeæa: Španjolske pripovijetke, Zagreb, 1951.; Objavio je oko sedamdeset prijevoda iz stranih književnosti, ponajviše iberske i skandinavske. Nagraðivan u inozemstvu za prevodilaèku djelatnost.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
