![IDX02664 - 100 [Sto] godina zapisivanja zvuka : Muz](../m3/s/1/n/X02664--MX0001.jpg)
![IDX02656 - [Sto] 100 godina ski kluba Zagreb](../m3/s/1/n/X02656--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
DAN ORUŽANIH SNAGA - 28.05.1991.
28. svibnja 1991. održana je svečana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a, a u rujnu iste godine oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku. Oružane snage RH danas su suvremena, profesionalno organizirana i efikasna vojna organizacija spremna u svakom trenutku spremna odgovoriti sigurnosnim izazovima.
28. svibnja 1991. održana je svečana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a, a u rujnu iste godine oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku. Oružane snage RH danas su suvremena, profesionalno organizirana i efikasna vojna organizacija spremna u svakom trenutku spremna odgovoriti sigurnosnim izazovima.
Dan Amnesty International
Amnesty International vjerojatno je najpoznatija skupina za ljudska prava u svijetu. Međunarodnu organizaciju osnovao je na današnji dan 1961. godine britanski odvjetnik Peter Benenson a bavi se brojnim slučajevima ljudskih prava uključujući ukidanje smrtne kazne, osiguravanje besplatnog suđenja i oslobađanje političkih zatvorenika i zatočenika savjesti. Ti su ljudi zatočeni iz nelegalnih razloga, na primjer, radi njihove vjere ili nacionalnosti. Na Božić, Amnesty International organizira kampanju prodaje čestitki, gdje ljudi koji podupiru njihove akcije šalju božićne čestitke političkim zatvorenicima i zatočenicima savjesti kako bi ih podsjetili da nisu zaboravljeni. Dan Amnesty International prilika je date svoj doprinos sudjelovanjem na lokalnom sastanku, davanjem donacije, potpisivanjem peticije ili pisanjem pisma nade zatvorenicima. Pridružite se akciji.
Amnesty International vjerojatno je najpoznatija skupina za ljudska prava u svijetu. Međunarodnu organizaciju osnovao je na današnji dan 1961. godine britanski odvjetnik Peter Benenson a bavi se brojnim slučajevima ljudskih prava uključujući ukidanje smrtne kazne, osiguravanje besplatnog suđenja i oslobađanje političkih zatvorenika i zatočenika savjesti. Ti su ljudi zatočeni iz nelegalnih razloga, na primjer, radi njihove vjere ili nacionalnosti. Na Božić, Amnesty International organizira kampanju prodaje čestitki, gdje ljudi koji podupiru njihove akcije šalju božićne čestitke političkim zatvorenicima i zatočenicima savjesti kako bi ih podsjetili da nisu zaboravljeni. Dan Amnesty International prilika je date svoj doprinos sudjelovanjem na lokalnom sastanku, davanjem donacije, potpisivanjem peticije ili pisanjem pisma nade zatvorenicima. Pridružite se akciji.
UMJETNO SUNCE
"Godine 1896. je danski liječnik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opažanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota priča, da je do svojih otkrića došao promatrajući mačku, koja je ležala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se približavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."
"Godine 1896. je danski liječnik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opažanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota priča, da je do svojih otkrića došao promatrajući mačku, koja je ležala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se približavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."
MILJENKO JERGOVIĆ
Miljenko Jergović (Sarajevo, 28.05.1966.), novinar i književnik. Pisac priča, dramskih tekstova, pjesama i novinskih članaka. Najpoznatiji kao autor pripovijetki tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Njegova djela, prevedena na dvadesetak jezika među najpopularnijim su naslovima suvremenog regionalnog izdavaštva. Član je hrvatskog i bosanskohercegovačkog centra PEN. Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom ˝Opservatorija Varšava˝ objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. počinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini ˝Sarajevski Marlboro˝, objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno Nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima s područja bivše Jugoslavije.
Miljenko Jergović (Sarajevo, 28.05.1966.), novinar i književnik. Pisac priča, dramskih tekstova, pjesama i novinskih članaka. Najpoznatiji kao autor pripovijetki tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Njegova djela, prevedena na dvadesetak jezika među najpopularnijim su naslovima suvremenog regionalnog izdavaštva. Član je hrvatskog i bosanskohercegovačkog centra PEN. Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom ˝Opservatorija Varšava˝ objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. počinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini ˝Sarajevski Marlboro˝, objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno Nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima s područja bivše Jugoslavije.
TIHOMIL JELAKOVIĆ
Prof.dr.sc.Tihomil Jelaković (28.05.1914.,Glinsko Novo Selo - 14.04.1978., Zagreb), znanstvenik i centralna ličnost radiotehnike i akustičke izobrazbe u Hrvatskoj, i to u njenom snažnom razvojnom ciklusu, u drugoj polovici 20. stoljeća. Kao inženjer radi (1940 - 1952. g.) u pogonu studijske tehnike na Radio stanici Zagreb, koji se pod njegovim vodstvom razvio u tadašnji najveći centar radiotehnike u Hrvatskoj, u ’’Radioindustriju Zagreb’’. Taj razvoj je omogućio veći broj kvalificiranog osoblja, iz stručne škole koju je prof. Jelaković vodio 1947. g. (u režiji Radio stanice).Prof. Jelaković je 1951. g. izabran za docenta na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, koji se razvio u Elektrotehnički fakultet (kasnije u Fakultet elektrotehnike i računarstva), na kojem 1962. g. postaje redovni profesor. God. 1954. osnovao je na Elektrotehničkom fakultetu ’’Zavod za elektroakustiku’’, s nastavnim programom iz područja akustike, elektroakustike i prijemne tehnike. Osnutkom postaje predstojnikom Zavoda, na kojoj dužnosti ostaje do svoje smrti 14. 4. 1978.g. Prof. Jelaković je cijeli svoj radni vijek posvetio izučavanju, nastavnom djelovanju i pisanju literature iz područja radiotehnike i akustike. Bio je urednik i jedan od osnivača časopisa ’’Radio’’, koji je počeo izlaziti u jesen 1945. g.
Prof.dr.sc.Tihomil Jelaković (28.05.1914.,Glinsko Novo Selo - 14.04.1978., Zagreb), znanstvenik i centralna ličnost radiotehnike i akustičke izobrazbe u Hrvatskoj, i to u njenom snažnom razvojnom ciklusu, u drugoj polovici 20. stoljeća. Kao inženjer radi (1940 - 1952. g.) u pogonu studijske tehnike na Radio stanici Zagreb, koji se pod njegovim vodstvom razvio u tadašnji najveći centar radiotehnike u Hrvatskoj, u ’’Radioindustriju Zagreb’’. Taj razvoj je omogućio veći broj kvalificiranog osoblja, iz stručne škole koju je prof. Jelaković vodio 1947. g. (u režiji Radio stanice).Prof. Jelaković je 1951. g. izabran za docenta na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, koji se razvio u Elektrotehnički fakultet (kasnije u Fakultet elektrotehnike i računarstva), na kojem 1962. g. postaje redovni profesor. God. 1954. osnovao je na Elektrotehničkom fakultetu ’’Zavod za elektroakustiku’’, s nastavnim programom iz područja akustike, elektroakustike i prijemne tehnike. Osnutkom postaje predstojnikom Zavoda, na kojoj dužnosti ostaje do svoje smrti 14. 4. 1978.g. Prof. Jelaković je cijeli svoj radni vijek posvetio izučavanju, nastavnom djelovanju i pisanju literature iz područja radiotehnike i akustike. Bio je urednik i jedan od osnivača časopisa ’’Radio’’, koji je počeo izlaziti u jesen 1945. g.
ANNE BRONTE
Anne Brontë (Thronton, 17. siječnja 1820. - Scarborough, 28. svibnja 1849.) je engleska književnica i pjesnikinja, najmlađa iz literarne obitelji Brontë. Anne je rođena u selu Thronton, u pokrajini Yorkshire kao najmlađa i zadnja od 6 djece 17. siječnja 1820. Njezina majka Maria Branwell Brontë preminula je od raka 1821., godinu dana poslije, nakon što se njezina obitelj preselila u Haworth. Dok je bila dijete njezine dvije najstarije sestre Maria i Elizabeth preminule su od tuberkuloze i nakon toga mnogo je pisano o tome kako su ti tragični događaji utjecali na njen život i život njezinih sestara Charlotte i Emily, kao i na njihovo pisanje. Annine pjesme izdane su, zajedno s onima njenih sestara, 1846. pod pseudonimom ˝Acton Bell˝. Kratko nakon smrti njenog brata Branwella i sestre Emily na zimu 1848. i Anne je umrla u Scarboroughu 28. svibnja 1849. Pokopana je u Dvorištu Sv. Mary. Djela pod pseudonimom ˝Acton Bell˝ Agnes Grey - izdano 1847. The Tenant of Wildfell Hall - izdan 1848.
Anne Brontë (Thronton, 17. siječnja 1820. - Scarborough, 28. svibnja 1849.) je engleska književnica i pjesnikinja, najmlađa iz literarne obitelji Brontë. Anne je rođena u selu Thronton, u pokrajini Yorkshire kao najmlađa i zadnja od 6 djece 17. siječnja 1820. Njezina majka Maria Branwell Brontë preminula je od raka 1821., godinu dana poslije, nakon što se njezina obitelj preselila u Haworth. Dok je bila dijete njezine dvije najstarije sestre Maria i Elizabeth preminule su od tuberkuloze i nakon toga mnogo je pisano o tome kako su ti tragični događaji utjecali na njen život i život njezinih sestara Charlotte i Emily, kao i na njihovo pisanje. Annine pjesme izdane su, zajedno s onima njenih sestara, 1846. pod pseudonimom ˝Acton Bell˝. Kratko nakon smrti njenog brata Branwella i sestre Emily na zimu 1848. i Anne je umrla u Scarboroughu 28. svibnja 1849. Pokopana je u Dvorištu Sv. Mary. Djela pod pseudonimom ˝Acton Bell˝ Agnes Grey - izdano 1847. The Tenant of Wildfell Hall - izdan 1848.
IAN FLEMING
Ian Fleming (Mayfair, London 28. svibnja 1908. - Canterbury, 12. kolovoza 1964.), britanski pisac i novinar, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu. Školovan je u prestižnoj školi za dječake, Eton. Proslavio se serijalom romana o tajnom agentu Jamesu Bondu, jednom od najvećih hitova književnosti 20. st. još poznatijem po filmovima koji se snimaju i danas. Naslovi su: Casino Royale (1953.), Živi i pusti umrijeti (Live and let die) (1954.), Moonraker (1955.), Dijamanti su vječni (Diamonds are forever) (1956.), Iz Rusije s ljubavlju (From Russia with Love) (1957.), Dr. No (1958.), Goldfinger (1959.), Samo za tvoje oči (For your eyes only) (1960.), Špijun koji me volio (The spy who loved me) (1962.), U službi njenog Veličanstva (On her Majesty’s secret service) (1963.), Samo dvaput se živi (You only live twice) (1964.), Čovjek sa zlatnim pištoljem (The man with the golden gun) (1965.), Octopussy and The Living Daylights (1966.) Operacija Grom (Thunderball) (1961.) Prvi film o Bondu snimljen je 1962. kad se u ulozi Bonda pojavljuje mladi Sean Connery, koji glumi u sljedećih 5 filmova. U ulozi Bonda se do danas okušalo 6 glumaca.
Ian Fleming (Mayfair, London 28. svibnja 1908. - Canterbury, 12. kolovoza 1964.), britanski pisac i novinar, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu. Školovan je u prestižnoj školi za dječake, Eton. Proslavio se serijalom romana o tajnom agentu Jamesu Bondu, jednom od najvećih hitova književnosti 20. st. još poznatijem po filmovima koji se snimaju i danas. Naslovi su: Casino Royale (1953.), Živi i pusti umrijeti (Live and let die) (1954.), Moonraker (1955.), Dijamanti su vječni (Diamonds are forever) (1956.), Iz Rusije s ljubavlju (From Russia with Love) (1957.), Dr. No (1958.), Goldfinger (1959.), Samo za tvoje oči (For your eyes only) (1960.), Špijun koji me volio (The spy who loved me) (1962.), U službi njenog Veličanstva (On her Majesty’s secret service) (1963.), Samo dvaput se živi (You only live twice) (1964.), Čovjek sa zlatnim pištoljem (The man with the golden gun) (1965.), Octopussy and The Living Daylights (1966.) Operacija Grom (Thunderball) (1961.) Prvi film o Bondu snimljen je 1962. kad se u ulozi Bonda pojavljuje mladi Sean Connery, koji glumi u sljedećih 5 filmova. U ulozi Bonda se do danas okušalo 6 glumaca.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
