DAN DRŽAVNOSTI U KENIJI Kenija je država u istočnoj Africi. Na jugoistoku izlazi na Indijski ocean, na jugozapadu graniči s Tanzanijom, na zapadu s Ugandom, na sjeverozapadu s Južnim Sudanom, na sjeveru s Etiopijom i na istoku sa Somalijom. Njemačka je 1885. uspostavila protektorat nad Kenijom u sklopu svog preuzimanja obalnih teritorija sultana od Zanzibara, ali je ubrzo prepustila posjed Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanska je vlada vojnim akcijama i mjerama preseljenja uspjela u sljedećih nekoliko godina ugušiti pobunu, ali proces političke emancipacije Afrikanaca nije zaustavljen pa su 1957. prvi put sudjelovali u izborima, 1960. dobili većinu u Zakonodavnom vijeću, a 1963. Kenija je postala neovisna. Prvi predsjednik Kenije bio je borac za neovisnost Jomo Kenyatta.Gospodarsko stanje se tijekom devedesetih pogoršavalo zbog smanjenja međunarodne pomoći i političke nestabilnosti s međuetničkim sukobima najbrojnijih Kikuyua i manjih naroda.
Dan božićne zvijezde Danas se obilježava dan božićne zvijezde (Poinzecija). Otkrivena je u južnom Meksiku, a otkrio ju je američki botaničar Joel Roberts Poinsett (2.3.1779. – 12.12.1851.), čija smrt se obilježava Danom božićne zvijezde. Prema vjerovanju prastanovnika Centralne Amerike, ova biljka svoj privlačan izgled duguje Astečkoj boginji, kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamnozelenim listićima. Asteci su ovu biljku kultivirali znatno prije pojave kršćanstva na Zapadu. Asteci su obojene listove (brakteje, odnosno pricvjetne listove) ove biljke koristili za dobivanje purpurne boje. Znanstveni naziv za božićnu zvijezdu je Euphorbia pulcherrima.
MR. DR. ARTUR KRAJANSKI: KAKO SU NASTALA DANAŠNJA
SYNONYMA LIJEKOVA "Synonyma, što ih danas nalazimo u farmakopejama, potječu dijelom još iz klasičnog grčkog i rimskog doba pa ih već
spominju Plinije, Dioskurid, Theofrast i dr., dijelom pak iz vremena arapskog gospodstva u Evropi, koje je važno ne samo po farmaceutski stalež, nego i po kemijske radove, dakle po
farmaceutsku tehniku. Za doba klasične alkemije
zvali su tim nazivom ona sredstva, pomoću kojih bi navodno transmutirali proste kovine u zlato i srebro. Ovakova su dakle magisteria bila: kamen mudraca, veliki i mali eliksir, crvena i bijela tinktura i dr. Vrijedno je da se tu istakne, kako su mnoga od njih imala služiti čovječanstvu za produljenje života i pomlađivanje."
Najlakše drvo na svijetu Koje je to najlakše drvo na svijetu, gdje raste i za što se sve koristi, pročitajte u članku i z časopisa "Priroda".
Crveni snijeg u narodnom vjerovanju. Poznato je da s kišom i snijegom zna u našim krajevima padati crvenkasta prašina koja potječe iz Sahare.
Ova pojava dokazano je povezana sa stvaranjem vremena u našim krajevima. No zanimljivo je kako je i narod zapazio tu pojavu, te u narodnim vjerovanjima stoji tvrdnja povezanosti ove pojave s vremenskim prilikama što je donekle u skladu s rezultatima znanosti. Kakva su to vjerovanja, pročitajte u članku.
ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ Kačić Miošić Andrija (17.04.1704.,Brist, HR - 12.12.1760., Zaostrog), hrvatski književnik. Potomak je stare hrv. plem. porodice od plemena Kačića.
Rodio se u Bristu, blizu Makarske g. 1704. Roditelji seljaci, premda porijetlom plem. koljena. Ujak mu fra Luka Tomašević, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Položio zavjete g. 1721., u Budimi učio filozofiju i teologiju. G. 1728. bi zaređen. Vrati se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem isubtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u Šibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braču. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu životu najznamenitije, jer je sada morao obaći sve bosanske samostane. Tako je skitajući se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je bilježio i proučavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuče se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljlcu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamošnjoj franjevačkoj crkvi. Kačić je pučki pjevač, prosvjetitelj narodni. Pisao je za siromake težake i čobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) pođaje narodu povijest juž. Slavena, većinom u nar. stilu, a nešto i prozom. U Korabljici pako sabrao je od svake vrsti stvari i dogođaje davši nam tako neku vrst kronike od jiočetka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najviše prikazuje dogođaje na slav. jugu. Kačićev Razgovor postao najjiopularnijim djelom u našem narodu (30 izd.). Kačić se smatra učiteljem našim ilir. pjesnicima.
GUSTAVE FLAUBERT Gustave Flaubert (12.12.1821.;Rouen - 08.05.1880.; Rouen), francuski književnik, klasik francuskog realističkog romana, jedan od najvećih poklonika dotjeranog brušenog izraza, uzor je preciznog proznog stila. Flaubertovo djelo je, može se reći bez ikakve ograde, središnji narativni opus 19. stoljeća. Iako su veliki ruski romanopisci poput Tolstoja i Dostojevskog popularniji i utjecajniji kod širega čitateljstva, te iako je njihov zahvat u stvarnost dojmljiviji i uzbudljiviji- Gustave Flaubert ostaje nenadmašivim, uzornim majstorom. Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospođa Bovary", 1857., turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu žene provincijskoga normandijskoga liječnika, savršeno komponirana kao jedan od egzemplarnih psiholoških romana, izazvala je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdavač i tiskar su oslobođeni optužbe, zahvaljujući, među inim, i realizmu i životnoj mudrosti suca. Roman odlikuju značajke koje će se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne čujemo glas pisca niti uopće znamo za njegovo postojanje, te harmonični i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. U sljedećem romanu "Salammbo", 1862., autor je dao maha svom potiskivanom temperamentu, no, ni tu nije iznevjerio arhivarski i trijezni pristup - u tom spoju nespojivih sastavnica leži čar prikaza stare Kartage, kao i opisu razmaha bujnih strasti i atavizama koji su uzbuđivali piščevu maštu, najčešće svjesno ograničenu na prozaičnu malograđansku svakodnevnicu.Godine 1869. Flaubert objavljuje svoj najveći roman, "Sentimentalni odgoj". To poluautobiografsko djelo u kojem je rekreirao svoju mladenačku očaranost Elise Schlesinger i studentske dane, auktor je opisao kao "moralnu povijest ljudi moga naraštaja".
FRANK SINATRA Francis Albert Sinatra (Hoboken, 12. prosinca 1915. - Los Angeles, 14. svibnja 1998.), američki pjevač i glumac.
Sinatra je bio živuće utjelovljenje američkog "Showmana", ali i prilično kontroverzna osoba izvan pozornice.
Sin talijanskog emigranta, rođen je u radničkoj obitelji.
Kao mladić počinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno.
Postepeno niže uspjehe i privlači milijune djevojaka.
No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri.
Sinatra tada kreće u filmske vode i dobiva ulogu u filmu Odavde do vječnosti, za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine.
Od tada se paralelno bavi glumačkim i pjevačkim poslom.
Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova.
Poput prave "zvijezde" čitavog je života punio stranice žutog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonošću alkoholu.
Frank Sinatra umro je od srčanog udara 14. svibnja 1998. godine u 22:50.
VINKO ŽGANEC Akademik Dr. Vinko Žganec (Vratišinec, 20. siječnja 1890. - Zagreb, 12. prosinca 1976.), jedan od najvećih hrvatskih melografa, muzikologa, etnomuzikologa, zapisivača narodnih plesova, obreda i običaja.
Uz studij je učio i glazbu, nauk o harmoniji, kontrapunkt, glazbene oblike i poznavanje glazbala kod profesora Franje Dugana starijeg. Poduku iz glasovira dobivao je od direktora Muzičkog konzervatorija Vjekoslava Rosenberg-Ružića. U Zagrebu se 1917. upisao na Pravni fakultet, koji je kao doktor prava završio 31. srpnja 1921. godine.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.