![IDX02325 - [Trideset] 30 VAMA](../m3/s/1/n/X02325--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Sankt Peterburg od 1914. do 1924. Petrograd, od 1924. do 1991. Lenjingrad, je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltièkom moru. Èesto se pojednostavljeno naziva Peterburg dok je neformalno poznat i kao Piter, kako ga zovu njegovi stanovnici. Relativno je mlad grad, nastao poèetkom 18. stoljeæa, nakon što je Rusija od Švedske osvojila Ingriju. Osnovao ga je 27. svibnja 1703. car Petar I. Veliki, te je bio glavni grad Ruskog Carstva više od dvjesto godina (1713.–1728. i 1732.–1918.), do ruske revolucije 1917., kada je prijestolnica preseljena natrag u Moskvu. Sankt Peterburg je s 4,6 milijuna stanovnika drugi najveæi ruski grad, i èetvrti u Europi nakon Istanbula, Londona i Moskve. Grad je znaèajno europsko kulturno središte i važna ruska luka na Baltièkom moru.
"Kukci pripadaju grupi životinja èija se tjelesna temperatura mijenja prema vanjskoj temperaturi (poikilotermni organizmi). Kod svakog fiziološkog procesa u tijelu kukaca oslobaða se izvjesna kolièina topline, kao i kod organizama sa stalnom temperaturom, meðutim, kod kukaca temperatura tijela izjednaèuje se s vanjskom temperaturom."
IVO BREŠAN
Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936.– Zagreb, 3. sijeènja 2017.), hrvatski je književnik i scenarist. U Šibeniku je pohaðao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnièki voditelj Centra za kulturu ½Šibenik½ i Meðunarodnog djeèjeg festivala, a takoðer je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Godine 1955. poèinje pisati, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu. Njegove drame izvoðene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, piše i filmske scenarije - isprva s Krstom Papiæem, zatim za Veljka Bulajiæa, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala. Drame: Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979. Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989. Tri drame, drame, Zagreb, 1993. Utvare, drame, Zagreb, 1997. Proza: Romani: Ptice nebeske,Ispovijedi nekarakternog èovjeka,Astaroth (nagrada Fonda “Miroslav Krleža”), Kockanje sa sudbinom, Država Božja 2053.,Vražja utroba, Tri života Tonija Longina, Gorgone, Katedrala (nagrada Ksaver Šandor Gjalski),Ništa sveto,Prokletnici, Spletke, Pukotine i druge prièe.
Niccolo Paganini (Genova, 27. listopada 1782. - Nica, 27. svibnja 1840.), talijanski violinist i skladatelj. Kao violinist uglavnom samouk, karijeru je zapoèeo 1793. u Italiji gdje je oko 1813. veæ glasovit. Od 1828. do 1834. je na vrhuncu slave, održava koncerte po glavnim europskim glazbenim središtima izazivajuæi svojim virtuozitetom, temperamentnim sviranjem i magiènom pojavom oduševljenje publike. Iskonski nadaren, fanatièki predan svojemu umijeæu, poznavajuæi uz to bit svoga instrumenta, Paganini je najveæi violinist virtuoz svih vremena. Svojim naèinom sviranja znatno je utjecao na stil violinske glazbe, a obogatio je i tehniku (sviranje na jednoj žici, kromatski glisando, pizzicato lijevom rukom itd.). Skladao je pretežno bravurozna dijela za solo violinu ili uz orkestar, komornu glazbu (sonate za violinu i gitaru) i kompozicije za gitaru (odlièno je svirao i taj instrument). Oponašao se i njegov naèin sviranja, a i odijevanja, pa su beèki izlozi bili puni robe ½a la Paganini½. Car mu je dodijelio i titulu dvorskog virtuoza. Oko njegovog imena nizale su se brojne legende. Znatno je utjecao na stil glazbe romantizma, a najznaèajniji su njegovi violinski koncerti i 24 Capriccia za solo violinu. Paganini je za života postao legendarna liènost i ostao jedinstvena pojava u povijesti glazbe. Umro je od tuberkuloze 1840. godine u Nici.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
