Banner
Gradska knjinica i itaonica "Metel Oegovi" Varadin

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Osnovan je Sankt Petersburg 27.05.1703.
Sankt Peterburg od 1914. do 1924. Petrograd, od 1924. do 1991. Lenjingrad, je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smjeten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltikom moru. esto se pojednostavljeno naziva Peterburg dok je neformalno poznat i kao Piter, kako ga zovu njegovi stanovnici. Relativno je mlad grad, nastao poetkom 18. stoljea, nakon to je Rusija od vedske osvojila Ingriju. Osnovao ga je 27. svibnja 1703. car Petar I. Veliki, te je bio glavni grad Ruskog Carstva vie od dvjesto godina (1713.1728. i 1732.1918.), do ruske revolucije 1917., kada je prijestolnica preseljena natrag u Moskvu. Sankt Peterburg je s 4,6 milijuna stanovnika drugi najvei ruski grad, i etvrti u Europi nakon Istanbula, Londona i Moskve. Grad je znaajno europsko kulturno sredite i vana ruska luka na Baltikom moru.
clanak
TEMPERATURA TIJELA KUKACA
"Kukci pripadaju grupi ivotinja ija se tjelesna temperatura mijenja prema vanjskoj temperaturi (poikilotermni organizmi). Kod svakog fiziolokog procesa u tijelu kukaca oslobaa se izvjesna koliina topline, kao i kod organizama sa stalnom temperaturom, meutim, kod kukaca temperatura tijela izjednauje se s vanjskom temperaturom."
Autor0000002252

IVO BREŠAN


Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936.– Zagreb3. sijenja 2017.), hrvatski je knjievnik i scenarist. U Šibeniku je pohaao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetniki voditelj Centra za kulturu Šibenik i Meunarodnog djejeg festivala, a takoer je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Godine 1955. poinje pisati, a prvi veliki uspjeh doivljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu. Njegove drame izvoene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim knjievnosti, piše i filmske scenarije - isprva s Krstom Papiem, zatim za Veljka Bulajia, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala. Drame: Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979. Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989. Tri drame, drame, Zagreb, 1993. Utvare, drame, Zagreb, 1997. Proza: Romani: Ptice nebeske,Ispovijedi nekarakternog ovjeka,Astaroth (nagrada Fonda “Miroslav Krlea”), Kockanje sa sudbinom, Drava Boja 2053.,Vraja utroba, Tri ivota Tonija Longina, Gorgone, Katedrala (nagrada Ksaver Šandor Gjalski),Ništa sveto,Prokletnici, Spletke, Pukotine i druge prie.

Autor0000000356
NICOLO PAGANINI
Niccolo Paganini (Genova, 27. listopada 1782. - Nica, 27. svibnja 1840.), talijanski violinist i skladatelj. Kao violinist uglavnom samouk, karijeru je zapoeo 1793. u Italiji gdje je oko 1813. ve glasovit. Od 1828. do 1834. je na vrhuncu slave, odrava koncerte po glavnim europskim glazbenim sreditima izazivajui svojim virtuozitetom, temperamentnim sviranjem i maginom pojavom oduevljenje publike. Iskonski nadaren, fanatiki predan svojemu umijeu, poznavajui uz to bit svoga instrumenta, Paganini je najvei violinist virtuoz svih vremena. Svojim nainom sviranja znatno je utjecao na stil violinske glazbe, a obogatio je i tehniku (sviranje na jednoj ici, kromatski glisando, pizzicato lijevom rukom itd.). Skladao je preteno bravurozna dijela za solo violinu ili uz orkestar, komornu glazbu (sonate za violinu i gitaru) i kompozicije za gitaru (odlino je svirao i taj instrument). Oponaao se i njegov nain sviranja, a i odijevanja, pa su beki izlozi bili puni robe a la Paganini. Car mu je dodijelio i titulu dvorskog virtuoza. Oko njegovog imena nizale su se brojne legende. Znatno je utjecao na stil glazbe romantizma, a najznaajniji su njegovi violinski koncerti i 24 Capriccia za solo violinu. Paganini je za ivota postao legendarna linost i ostao jedinstvena pojava u povijesti glazbe. Umro je od tuberkuloze 1840. godine u Nici.
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.