![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Meðunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine ljudima - 26.lipnja
Zlouporaba opojnih droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogaðaju sve društvene slojeve, društvene zajednice i sve zemlje. Zlouporabu opojnih droga prate i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti, te nanose ogromnu štetu, kako pojedincu koji je ovisan, obiteljima ovisnika, tako i cijelom društvu. Rezolucijom 42/112, godine 1987. Generalna skupština UN-a proglasila je dan 26. lipnja Meðunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama, kao izraz svoje odluènosti da jaèa djelovanje i suradnju u borbi protiv zlouporabe i trgovine drogama, kako bi se postigao cilj meðunarodnog društva bez droga. Ta Rezolucija je samo preporuèila daljnje akcije s obzirom na izvješæa i zakljuèke Meðunarodne konferencije o zlouporabi droga i nedopuštenoj trgovini njima.
Zlouporaba opojnih droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogaðaju sve društvene slojeve, društvene zajednice i sve zemlje. Zlouporabu opojnih droga prate i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti, te nanose ogromnu štetu, kako pojedincu koji je ovisan, obiteljima ovisnika, tako i cijelom društvu. Rezolucijom 42/112, godine 1987. Generalna skupština UN-a proglasila je dan 26. lipnja Meðunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama, kao izraz svoje odluènosti da jaèa djelovanje i suradnju u borbi protiv zlouporabe i trgovine drogama, kako bi se postigao cilj meðunarodnog društva bez droga. Ta Rezolucija je samo preporuèila daljnje akcije s obzirom na izvješæa i zakljuèke Meðunarodne konferencije o zlouporabi droga i nedopuštenoj trgovini njima.
Šenoa Milan: Hrvatsko primorje
"Ostavite crne neprohodne šume, duboke jaruge, tamne doline, iznad kojih se muèno vere željeznica, teško uzdišuæi, svijetle zelene gorske livade, opkoljene tihim gajevima crnogorice, postojbine plahih tetrijeba, — ostavite ona gorska sela sa èednim drvenim kuæicama, koje nose ogromno kamenje na svojim krovovima, sa malo ljudi a sa silnim dva metra visokim snijegom, — ostavite to, pa podjite dolje na jug, preko one visoke gorske prijeèke, što dijeli Gorski kotar od Primorja."
"Ostavite crne neprohodne šume, duboke jaruge, tamne doline, iznad kojih se muèno vere željeznica, teško uzdišuæi, svijetle zelene gorske livade, opkoljene tihim gajevima crnogorice, postojbine plahih tetrijeba, — ostavite ona gorska sela sa èednim drvenim kuæicama, koje nose ogromno kamenje na svojim krovovima, sa malo ljudi a sa silnim dva metra visokim snijegom, — ostavite to, pa podjite dolje na jug, preko one visoke gorske prijeèke, što dijeli Gorski kotar od Primorja."
Puh lješnikar
Kod nas živi nekoliko vrsta puhova, od kojih je najmanje poznat puh lješnikar (Muscardinus avellanarius Linne), koji je dobio svoje ime odatle, što se najradije hrani lješnjacima. Puh lješnikar je jedan od najdražesnijih stvorova medu europskim glodavcima. Više o ovoj životinjici proèitajte u èlanku.
Kod nas živi nekoliko vrsta puhova, od kojih je najmanje poznat puh lješnikar (Muscardinus avellanarius Linne), koji je dobio svoje ime odatle, što se najradije hrani lješnjacima. Puh lješnikar je jedan od najdražesnijih stvorova medu europskim glodavcima. Više o ovoj životinjici proèitajte u èlanku.
TIKVA UMJESTO BRODSKOG KOMPASA
"Kalebasa (Cresentia cujete L., španj. Calabaza) je stablo koje uspijeva u tropskim krajevima Amerike i na otocima Tihog oceana. Cvjetovi su zelenkasti, poprskani crvenom i žutom bojom, a plod, nazvan kalebasa ili majmunski hljebovac, veoma nalièi na veliku tikvu. Još prije Kolumba su se otoèani s Tihog oceana upuštali u duga putovanja otvorenim morem na daljinu od preko tri tisuæe kilometara. Ove su zadivljujuæe podvige tamošnji uroðenici postizali pomoæu »svete kalebase«."
"Kalebasa (Cresentia cujete L., španj. Calabaza) je stablo koje uspijeva u tropskim krajevima Amerike i na otocima Tihog oceana. Cvjetovi su zelenkasti, poprskani crvenom i žutom bojom, a plod, nazvan kalebasa ili majmunski hljebovac, veoma nalièi na veliku tikvu. Još prije Kolumba su se otoèani s Tihog oceana upuštali u duga putovanja otvorenim morem na daljinu od preko tri tisuæe kilometara. Ove su zadivljujuæe podvige tamošnji uroðenici postizali pomoæu »svete kalebase«."
ANDRIJA ŠTAMPAR
Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), porijeklom iz Èanka u Lici, hrvatski lijeènik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. Škola narodnog zdravlja Andrija ŠtamparOd 1919. bio naèelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgraðujuæi naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoæudan vladajuæim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je struènjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebaèkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeæa OUN-a.
Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), porijeklom iz Èanka u Lici, hrvatski lijeènik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. Škola narodnog zdravlja Andrija ŠtamparOd 1919. bio naèelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgraðujuæi naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoæudan vladajuæim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je struènjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebaèkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeæa OUN-a.
PEARL BUCK
Pearl Sydenstricker Buck (Hillsboro, Zapadna Virginija, 26. lipnja 1892. - Danby, Vermont, 6. ožujka 1973.), amerièka je spisateljica i prva žena Amerikanka koja je nagraðena Nobelovom nagradom za književnost. Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetinjstva, a i kasnijeg života provela u Kini. Najprije je nauèila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovijetke i prièe za djecu. U književnosti se javlja romanom ½East Wind, West Wind½, a njeno najpoznatije djelo je roman ½The Good Earth½ za koji je nagraðena Pulitzerovom nagradom. Napisala je i biografije svojih roditelja, ½The Exile½ i ½The Fighting Angel½.
Pearl Sydenstricker Buck (Hillsboro, Zapadna Virginija, 26. lipnja 1892. - Danby, Vermont, 6. ožujka 1973.), amerièka je spisateljica i prva žena Amerikanka koja je nagraðena Nobelovom nagradom za književnost. Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetinjstva, a i kasnijeg života provela u Kini. Najprije je nauèila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovijetke i prièe za djecu. U književnosti se javlja romanom ½East Wind, West Wind½, a njeno najpoznatije djelo je roman ½The Good Earth½ za koji je nagraðena Pulitzerovom nagradom. Napisala je i biografije svojih roditelja, ½The Exile½ i ½The Fighting Angel½.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
