![IDX02325 - [Trideset] 30 VAMA](../m3/s/1/n/X02325--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
DAN ORUŽANIH SNAGA - 28.05.1991.
28. svibnja 1991. održana je sveèana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjèeviæevoj ulici. Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a, a u rujnu iste godine oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku. Oružane snage RH danas su suvremena, profesionalno organizirana i efikasna vojna organizacija spremna u svakom trenutku spremna odgovoriti sigurnosnim izazovima.
28. svibnja 1991. održana je sveèana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjèeviæevoj ulici. Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a, a u rujnu iste godine oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku. Oružane snage RH danas su suvremena, profesionalno organizirana i efikasna vojna organizacija spremna u svakom trenutku spremna odgovoriti sigurnosnim izazovima.
Dan Amnesty International
Amnesty International vjerojatno je najpoznatija skupina za ljudska prava u svijetu. Meðunarodnu organizaciju osnovao je na današnji dan 1961. godine britanski odvjetnik Peter Benenson a bavi se brojnim sluèajevima ljudskih prava ukljuèujuæi ukidanje smrtne kazne, osiguravanje besplatnog suðenja i oslobaðanje politièkih zatvorenika i zatoèenika savjesti. Ti su ljudi zatoèeni iz nelegalnih razloga, na primjer, radi njihove vjere ili nacionalnosti. Na Božiæ, Amnesty International organizira kampanju prodaje èestitki, gdje ljudi koji podupiru njihove akcije šalju božiæne èestitke politièkim zatvorenicima i zatoèenicima savjesti kako bi ih podsjetili da nisu zaboravljeni. Dan Amnesty International prilika je date svoj doprinos sudjelovanjem na lokalnom sastanku, davanjem donacije, potpisivanjem peticije ili pisanjem pisma nade zatvorenicima. Pridružite se akciji.
Amnesty International vjerojatno je najpoznatija skupina za ljudska prava u svijetu. Meðunarodnu organizaciju osnovao je na današnji dan 1961. godine britanski odvjetnik Peter Benenson a bavi se brojnim sluèajevima ljudskih prava ukljuèujuæi ukidanje smrtne kazne, osiguravanje besplatnog suðenja i oslobaðanje politièkih zatvorenika i zatoèenika savjesti. Ti su ljudi zatoèeni iz nelegalnih razloga, na primjer, radi njihove vjere ili nacionalnosti. Na Božiæ, Amnesty International organizira kampanju prodaje èestitki, gdje ljudi koji podupiru njihove akcije šalju božiæne èestitke politièkim zatvorenicima i zatoèenicima savjesti kako bi ih podsjetili da nisu zaboravljeni. Dan Amnesty International prilika je date svoj doprinos sudjelovanjem na lokalnom sastanku, davanjem donacije, potpisivanjem peticije ili pisanjem pisma nade zatvorenicima. Pridružite se akciji.
UMJETNO SUNCE
"Godine 1896. je danski lijeènik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opažanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota prièa, da je do svojih otkriæa došao promatrajuæi maèku, koja je ležala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se približavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."
"Godine 1896. je danski lijeènik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opažanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota prièa, da je do svojih otkriæa došao promatrajuæi maèku, koja je ležala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se približavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."
MILJENKO JERGOVIÆ
Miljenko Jergoviæ (Sarajevo, 28.05.1966.), novinar i književnik. Pisac prièa, dramskih tekstova, pjesama i novinskih èlanaka. Najpoznatiji kao autor pripovijetki tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Njegova djela, prevedena na dvadesetak jezika meðu najpopularnijim su naslovima suvremenog regionalnog izdavaštva. Èlan je hrvatskog i bosanskohercegovaèkog centra PEN. Roðen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnièki talent prepoznat je prvom pjesnièkom zbirkom ½Opservatorija Varšava½ objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. poèinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotiènoj svakodnevici života u zaraæenoj Bosni i Hercegovini ½Sarajevski Marlboro½, objavljena 1994. godine, osigurava mu meðunarodno priznanje. Djelo je nagraðeno Nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane razlièite tematike, kao i kolumne i èlanke u brojnim izdanjima s podruèja bivše Jugoslavije.
Miljenko Jergoviæ (Sarajevo, 28.05.1966.), novinar i književnik. Pisac prièa, dramskih tekstova, pjesama i novinskih èlanaka. Najpoznatiji kao autor pripovijetki tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Njegova djela, prevedena na dvadesetak jezika meðu najpopularnijim su naslovima suvremenog regionalnog izdavaštva. Èlan je hrvatskog i bosanskohercegovaèkog centra PEN. Roðen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnièki talent prepoznat je prvom pjesnièkom zbirkom ½Opservatorija Varšava½ objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. poèinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotiènoj svakodnevici života u zaraæenoj Bosni i Hercegovini ½Sarajevski Marlboro½, objavljena 1994. godine, osigurava mu meðunarodno priznanje. Djelo je nagraðeno Nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane razlièite tematike, kao i kolumne i èlanke u brojnim izdanjima s podruèja bivše Jugoslavije.
TIHOMIL JELAKOVIÆ
Prof.dr.sc.Tihomil Jelakoviæ (28.05.1914.,Glinsko Novo Selo - 14.04.1978., Zagreb), znanstvenik i centralna liènost radiotehnike i akustièke izobrazbe u Hrvatskoj, i to u njenom snažnom razvojnom ciklusu, u drugoj polovici 20. stoljeæa. Kao inženjer radi (1940 - 1952. g.) u pogonu studijske tehnike na Radio stanici Zagreb, koji se pod njegovim vodstvom razvio u tadašnji najveæi centar radiotehnike u Hrvatskoj, u ’’Radioindustriju Zagreb’’. Taj razvoj je omoguæio veæi broj kvalificiranog osoblja, iz struène škole koju je prof. Jelakoviæ vodio 1947. g. (u režiji Radio stanice).Prof. Jelakoviæ je 1951. g. izabran za docenta na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, koji se razvio u Elektrotehnièki fakultet (kasnije u Fakultet elektrotehnike i raèunarstva), na kojem 1962. g. postaje redovni profesor. God. 1954. osnovao je na Elektrotehnièkom fakultetu ’’Zavod za elektroakustiku’’, s nastavnim programom iz podruèja akustike, elektroakustike i prijemne tehnike. Osnutkom postaje predstojnikom Zavoda, na kojoj dužnosti ostaje do svoje smrti 14. 4. 1978.g. Prof. Jelakoviæ je cijeli svoj radni vijek posvetio izuèavanju, nastavnom djelovanju i pisanju literature iz podruèja radiotehnike i akustike. Bio je urednik i jedan od osnivaèa èasopisa ’’Radio’’, koji je poèeo izlaziti u jesen 1945. g.
Prof.dr.sc.Tihomil Jelakoviæ (28.05.1914.,Glinsko Novo Selo - 14.04.1978., Zagreb), znanstvenik i centralna liènost radiotehnike i akustièke izobrazbe u Hrvatskoj, i to u njenom snažnom razvojnom ciklusu, u drugoj polovici 20. stoljeæa. Kao inženjer radi (1940 - 1952. g.) u pogonu studijske tehnike na Radio stanici Zagreb, koji se pod njegovim vodstvom razvio u tadašnji najveæi centar radiotehnike u Hrvatskoj, u ’’Radioindustriju Zagreb’’. Taj razvoj je omoguæio veæi broj kvalificiranog osoblja, iz struène škole koju je prof. Jelakoviæ vodio 1947. g. (u režiji Radio stanice).Prof. Jelakoviæ je 1951. g. izabran za docenta na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, koji se razvio u Elektrotehnièki fakultet (kasnije u Fakultet elektrotehnike i raèunarstva), na kojem 1962. g. postaje redovni profesor. God. 1954. osnovao je na Elektrotehnièkom fakultetu ’’Zavod za elektroakustiku’’, s nastavnim programom iz podruèja akustike, elektroakustike i prijemne tehnike. Osnutkom postaje predstojnikom Zavoda, na kojoj dužnosti ostaje do svoje smrti 14. 4. 1978.g. Prof. Jelakoviæ je cijeli svoj radni vijek posvetio izuèavanju, nastavnom djelovanju i pisanju literature iz podruèja radiotehnike i akustike. Bio je urednik i jedan od osnivaèa èasopisa ’’Radio’’, koji je poèeo izlaziti u jesen 1945. g.
ANNE BRONTE
Anne Brontë (Thronton, 17. sijeènja 1820. - Scarborough, 28. svibnja 1849.) je engleska književnica i pjesnikinja, najmlaða iz literarne obitelji Brontë. Anne je roðena u selu Thronton, u pokrajini Yorkshire kao najmlaða i zadnja od 6 djece 17. sijeènja 1820. Njezina majka Maria Branwell Brontë preminula je od raka 1821., godinu dana poslije, nakon što se njezina obitelj preselila u Haworth. Dok je bila dijete njezine dvije najstarije sestre Maria i Elizabeth preminule su od tuberkuloze i nakon toga mnogo je pisano o tome kako su ti tragièni dogaðaji utjecali na njen život i život njezinih sestara Charlotte i Emily, kao i na njihovo pisanje. Annine pjesme izdane su, zajedno s onima njenih sestara, 1846. pod pseudonimom ½Acton Bell½. Kratko nakon smrti njenog brata Branwella i sestre Emily na zimu 1848. i Anne je umrla u Scarboroughu 28. svibnja 1849. Pokopana je u Dvorištu Sv. Mary. Djela pod pseudonimom ½Acton Bell½ Agnes Grey - izdano 1847. The Tenant of Wildfell Hall - izdan 1848.
Anne Brontë (Thronton, 17. sijeènja 1820. - Scarborough, 28. svibnja 1849.) je engleska književnica i pjesnikinja, najmlaða iz literarne obitelji Brontë. Anne je roðena u selu Thronton, u pokrajini Yorkshire kao najmlaða i zadnja od 6 djece 17. sijeènja 1820. Njezina majka Maria Branwell Brontë preminula je od raka 1821., godinu dana poslije, nakon što se njezina obitelj preselila u Haworth. Dok je bila dijete njezine dvije najstarije sestre Maria i Elizabeth preminule su od tuberkuloze i nakon toga mnogo je pisano o tome kako su ti tragièni dogaðaji utjecali na njen život i život njezinih sestara Charlotte i Emily, kao i na njihovo pisanje. Annine pjesme izdane su, zajedno s onima njenih sestara, 1846. pod pseudonimom ½Acton Bell½. Kratko nakon smrti njenog brata Branwella i sestre Emily na zimu 1848. i Anne je umrla u Scarboroughu 28. svibnja 1849. Pokopana je u Dvorištu Sv. Mary. Djela pod pseudonimom ½Acton Bell½ Agnes Grey - izdano 1847. The Tenant of Wildfell Hall - izdan 1848.
IAN FLEMING
Ian Fleming (Mayfair, London 28. svibnja 1908. - Canterbury, 12. kolovoza 1964.), britanski pisac i novinar, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu. Školovan je u prestižnoj školi za djeèake, Eton. Proslavio se serijalom romana o tajnom agentu Jamesu Bondu, jednom od najveæih hitova književnosti 20. st. još poznatijem po filmovima koji se snimaju i danas. Naslovi su: Casino Royale (1953.), Živi i pusti umrijeti (Live and let die) (1954.), Moonraker (1955.), Dijamanti su vjeèni (Diamonds are forever) (1956.), Iz Rusije s ljubavlju (From Russia with Love) (1957.), Dr. No (1958.), Goldfinger (1959.), Samo za tvoje oèi (For your eyes only) (1960.), Špijun koji me volio (The spy who loved me) (1962.), U službi njenog Velièanstva (On her Majesty’s secret service) (1963.), Samo dvaput se živi (You only live twice) (1964.), Èovjek sa zlatnim pištoljem (The man with the golden gun) (1965.), Octopussy and The Living Daylights (1966.) Operacija Grom (Thunderball) (1961.) Prvi film o Bondu snimljen je 1962. kad se u ulozi Bonda pojavljuje mladi Sean Connery, koji glumi u sljedeæih 5 filmova. U ulozi Bonda se do danas okušalo 6 glumaca.
Ian Fleming (Mayfair, London 28. svibnja 1908. - Canterbury, 12. kolovoza 1964.), britanski pisac i novinar, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu. Školovan je u prestižnoj školi za djeèake, Eton. Proslavio se serijalom romana o tajnom agentu Jamesu Bondu, jednom od najveæih hitova književnosti 20. st. još poznatijem po filmovima koji se snimaju i danas. Naslovi su: Casino Royale (1953.), Živi i pusti umrijeti (Live and let die) (1954.), Moonraker (1955.), Dijamanti su vjeèni (Diamonds are forever) (1956.), Iz Rusije s ljubavlju (From Russia with Love) (1957.), Dr. No (1958.), Goldfinger (1959.), Samo za tvoje oèi (For your eyes only) (1960.), Špijun koji me volio (The spy who loved me) (1962.), U službi njenog Velièanstva (On her Majesty’s secret service) (1963.), Samo dvaput se živi (You only live twice) (1964.), Èovjek sa zlatnim pištoljem (The man with the golden gun) (1965.), Octopussy and The Living Daylights (1966.) Operacija Grom (Thunderball) (1961.) Prvi film o Bondu snimljen je 1962. kad se u ulozi Bonda pojavljuje mladi Sean Connery, koji glumi u sljedeæih 5 filmova. U ulozi Bonda se do danas okušalo 6 glumaca.
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
