Banner
Gradska knjinica i itaonica "Metel Oegovi" Varadin

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Svjetski dan kulturnih razliitosti, dijaloga i razvoja - 21.svibnja
Svjetski dan kulturnih razliitosti, dijaloga i razvoja obiljeava se 21. svibnja svake godine. Veoma esto su najnedostupnije i najefikasnije ideje veoma jednostavne: uiniti na svijet boljim, prijateljskijim i sigurnijim mjestom putem dijaloga i veeg razumijevanja meu narodima i kulturama jedna je od njih - izjavio je glavni tajnik Vijea Europe Terry Davis povodom Svjetskog dana kulturnih razliitosti, dijaloga i razvoja.
clanak

SPUVA VENERINA KOTARICA (KOŠARICA)


Proitajte crticu o spuvi Venerina košarica uz asopisa Priroda iz 1963. godine. Iako je lani jako kratak, dali smo se malo istraivanja i saznali neke zanimljivosti o dotinoj spuvi. Poznata je po tome da u tijeku njezina rasta, par raia koji su u fazi razmnoavanja, u spuvi pronalazi "utoište", meutim kako spuva raste, raii ostaju zarobljeni. Ova neobina simbioza postala je simbol ljubavi, pa se tako u Japanu mladencima na dan vjenanja daruje ova spuva kao simbol ljubavi. Više o ovoj spuvi moete pronai i ovdje (lanak na eng. jeziku).

clanak
DRVO KOKA-KOLA
DRVO KOKA-KOLA "Nema slobodnog mjesta na raskrsnicama cesta, eljeznica, na aerodromima, izmeu stotina i tisua plakata, oglasa i objava, gdje vas irom Sjeverne i Centralne Amerike a poslije rata June Amerike i zapadne Europe pozivaju upadljivi plakati i slike, na kojima osim drugih duhovitih i manje duhovitih napisa bijelim slovima a crvenom krugu pie Pijte koka-kolu! to je to koka-kola?"
Autor0000010152
FULVIO TOMIZZA
Fulvio Tomizza (Juricani kod Umaga, Hrvatska 26. sijenja 1935. Trst (tal. Trieste), 21. svibnja 1999.), talijanski knjievnik, roen u Hrvatskoj, koji je uvijek isticao svoje istarsko podrijetlo. Pokopan je u rodnoj upi Materadi. U drugom porau otac odluuje s obitelji napustiti zemlju i otii u Italiju. Tomizza duboko proivljava iskustvo iskorjenjivanja, osjeaj podijeljenosti izmeu "novog" i "starog" svijeta. Ponovno pokuava ivjeti u tadanjoj Jugoslaviji. Opisujui rodnu Istru u svojim djelima Tomizza je uvijek zagovarao potrebu suivota i snoljivosti jednih prema drugima. Mirio je razne etnike i ljudske razliitosti. Materada (1960.) je Tomizzin knjievni prvijenac. Iako u njoj opisuje muno iskustvo egzodusa, ona je i topla pria i dnevnik sjeanja onih koji su otili. Romanom Bolji ivot (1977.) predstavio se kao povjesniar svog kraja. Mnogi ovo djelo smatraju njegovim najboljim uratkom.
Autor0000000151
SPIRIDON (PIRO) BRUSINA
Spiridon Brusina (11.12.1845., Zadar - 21.05.1908.,Zagreb), hrvatski zoolog. Nakon zavrene gimnazije u Zadru piro je etiri semestra studirao prirodopis na Filozofskom fakultetu Bekog sveuilita (18651867). Ve tu je pokazao svoju vrlo izrazitu sklonost muzejskom radu, pa mu je uveni upravitelj dvorskoga mineralokog kabineta M. Hoernes ponudio mjesto pomonika. Mjesto je, meutim, bilo s poetka neplaeno, a Brusini je stigla vijest da mu je umro otac, i on se 1867. vratio u Zadar gdje je prihvatio mjesto suplenta na gimnaziji. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti upravo je bila raspisala natjeaj za pristava, tj. za kustosa u prirodoslovnom odjelu zagrebakoga Narodnog muzeja kojim je tada upravljala. Ubrzo je uspio odvojiti Zooloki odsjek od Odsjeka za mineralogiju i geologiju (1870), a 1875. preuzeo je prof. Jiru botaniku zbirku za Botaniko-fizioloki zavod. Zatim je Zooloki odsjek prerastao 1876. u Hrvatski narodni zooloki muzej, i Brusina mu je od tada do svoga umirovljenja (1901) upravitelj.

DIGITALIZIRANA GRAA:
Sisavci jadranskoga mora
Bibliografija
Die Neritodonta Dalmatiens und Slavoniens...
Ornitoloke biljeke za hrvatsku faunu
Anomalien der ornis croatica
Autor0000001435
ANTO GARDA
Anto Garda (21.05.1938., Agii- 10.06.2004. Osijek),knjievnik. Anto Garda roen je u selu Agii nedaleko Dervente u Bosni i Hercegovini. Nedugo poslije zavretka Drugog svjetskog rata, 1947. godine, Anto je s obitelji doselio u Velimirovac nedaleko Naica. kolovanje ga je zatim odnijelo u Zagreb, gdje je 1968. godine diplomirao na Pravnom fakultetu. Iste je godine u osjekim novinama Mala tampa objavio i prvu pjesmu za djecu.Njegovi haiku radovi nagraeni su u Japanu. Gardaeva djela prevedena su na mnoge jezike, a on sam primio je brojne nagrade. Bio je i predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika odnosno njegovog slavonsko-baranjskog ogranka. Najpopularniji Gardaev roman, Duh u movari, radnjom je smjeten u Kopaki rit.
Autor0000010858
FRAN KUAN
Fran Kuan dr.sc. (18.10.1902., Sarajevo - 21.05.1972., Zagreb),hrvatski botaniar i sveuilini profesor. G. 1928. stekao je doktorat iz botanike tezom Predradnje za floru liajeva Hrvatske, a 1929. je diplomirao, poloio dravni ispit i dobio je mjesto stalnog asistenta . ivot je posvetio predanom znanstvenom, pedagogijskom i struno-popularizacijskom radu iz razliitih botanikih podruja te prirodozatitarske problematike. Svojom je djelatnou postigao vrlo zapaene rezultate i priznanje u domaim i stranim znanstvenim krugovima i iroj javnosti. Raznolikost tematike Kuanovih plodonosnih 40-godinjih istraivanja dobro se uoava iz oko 130-ak njegovih objavljenih radova. Dojmljivom opirnou i sadrajnou se istiu: do danas nedostignuta lihenoloska djela o liajskoj flori Hrvatske i susjednih zemalja (1953. ), knjige o ljekovitim biljkama, o jestivom i ostalom korisnom bilju (1938., 1947., 1956. ), a od biljno-zemljopisnih studija one o biljnom pokrivau Kamenice, Biokova (1969. ) i o florogenezi Dinarida.
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.