![IDX02325 - [Trideset] 30 VAMA](../m3/s/1/n/X02325--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Svjetski dan kulturnih razlièitosti, dijaloga i razvoja - 21.svibnja
Svjetski dan kulturnih razlièitosti, dijaloga i razvoja obilježava se 21. svibnja svake godine. Veoma èesto su najnedostupnije i najefikasnije ideje veoma jednostavne: uèiniti naš svijet boljim, prijateljskijim i sigurnijim mjestom putem dijaloga i veæeg razumijevanja meðu narodima i kulturama jedna je od njih - izjavio je glavni tajnik Vijeæa Europe Terry Davis povodom Svjetskog dana kulturnih razlièitosti, dijaloga i razvoja.
Svjetski dan kulturnih razlièitosti, dijaloga i razvoja obilježava se 21. svibnja svake godine. Veoma èesto su najnedostupnije i najefikasnije ideje veoma jednostavne: uèiniti naš svijet boljim, prijateljskijim i sigurnijim mjestom putem dijaloga i veæeg razumijevanja meðu narodima i kulturama jedna je od njih - izjavio je glavni tajnik Vijeæa Europe Terry Davis povodom Svjetskog dana kulturnih razlièitosti, dijaloga i razvoja.
SPUŽVA VENERINA KOTARICA (KOŠARICA)
Proèitajte crticu o spužvi Venerina košarica uz èasopisa Priroda iz 1963. godine. Iako je èlanèiæ jako kratak, dali smo se malo istraživanja i saznali neke zanimljivosti o dotiènoj spužvi. Poznata je po tome da u tijeku njezina rasta, par raèiæa koji su u fazi razmnožavanja, u spužvi pronalazi "utoèište", meðutim kako spužva raste, raèiæi ostaju zarobljeni. Ova neobièna simbioza postala je simbol ljubavi, pa se tako u Japanu mladencima na dan vjenèanja daruje ova spužva kao simbol ljubavi. Više o ovoj spužvi možete pronaæi i ovdje (èlanak na eng. jeziku).
DRVO KOKA-KOLA
DRVO KOKA-KOLA "Nema slobodnog mjesta na raskrsnicama cesta, željeznica, na aerodromima, izmeðu stotina i tisuæa plakata, oglasa i objava, gdje vas širom Sjeverne i Centralne Amerike a poslije rata Južne Amerike i zapadne Europe pozivaju upadljivi plakati i slike, na kojima osim drugih duhovitih i manje duhovitih napisa bijelim slovima a crvenom krugu piše »Pijte koka-kolu!« Što je to koka-kola?"
DRVO KOKA-KOLA "Nema slobodnog mjesta na raskrsnicama cesta, željeznica, na aerodromima, izmeðu stotina i tisuæa plakata, oglasa i objava, gdje vas širom Sjeverne i Centralne Amerike a poslije rata Južne Amerike i zapadne Europe pozivaju upadljivi plakati i slike, na kojima osim drugih duhovitih i manje duhovitih napisa bijelim slovima a crvenom krugu piše »Pijte koka-kolu!« Što je to koka-kola?"
FULVIO TOMIZZA
Fulvio Tomizza (Juricani kod Umaga, Hrvatska 26. sijeènja 1935. – Trst (tal. Trieste), 21. svibnja 1999.), talijanski književnik, roðen u Hrvatskoj, koji je uvijek isticao svoje istarsko podrijetlo. Pokopan je u rodnoj župi Materadi. U drugom poraæu otac odluèuje s obitelji napustiti zemlju i otiæi u Italiju. Tomizza duboko proživljava iskustvo iskorjenjivanja, osjeæaj podijeljenosti izmeðu "novog" i "starog" svijeta. Ponovno pokušava živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji. Opisujuæi rodnu Istru u svojim djelima Tomizza je uvijek zagovarao potrebu suživota i snošljivosti jednih prema drugima. Mirio je razne etnièke i ljudske razlièitosti. Materada (1960.) je Tomizzin književni prvijenac. Iako u njoj opisuje muèno iskustvo egzodusa, ona je i topla prièa i dnevnik sjeæanja onih koji su otišli. Romanom Bolji život (1977.) predstavio se kao povjesnièar svog kraja. Mnogi ovo djelo smatraju njegovim najboljim uratkom.
Fulvio Tomizza (Juricani kod Umaga, Hrvatska 26. sijeènja 1935. – Trst (tal. Trieste), 21. svibnja 1999.), talijanski književnik, roðen u Hrvatskoj, koji je uvijek isticao svoje istarsko podrijetlo. Pokopan je u rodnoj župi Materadi. U drugom poraæu otac odluèuje s obitelji napustiti zemlju i otiæi u Italiju. Tomizza duboko proživljava iskustvo iskorjenjivanja, osjeæaj podijeljenosti izmeðu "novog" i "starog" svijeta. Ponovno pokušava živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji. Opisujuæi rodnu Istru u svojim djelima Tomizza je uvijek zagovarao potrebu suživota i snošljivosti jednih prema drugima. Mirio je razne etnièke i ljudske razlièitosti. Materada (1960.) je Tomizzin književni prvijenac. Iako u njoj opisuje muèno iskustvo egzodusa, ona je i topla prièa i dnevnik sjeæanja onih koji su otišli. Romanom Bolji život (1977.) predstavio se kao povjesnièar svog kraja. Mnogi ovo djelo smatraju njegovim najboljim uratkom.
SPIRIDON (ŠPIRO) BRUSINA
Spiridon Brusina (11.12.1845., Zadar - 21.05.1908.,Zagreb), hrvatski zoolog. Nakon završene gimnazije u Zadru Špiro je èetiri semestra studirao prirodopis na Filozofskom fakultetu Beèkog sveuèilišta (1865—1867). Veæ tu je pokazao svoju vrlo izrazitu sklonost muzejskom radu, pa mu je èuveni upravitelj dvorskoga mineraloškog kabineta M. Hoernes ponudio mjesto pomoænika. Mjesto je, meðutim, bilo s poèetka neplaæeno, a Brusini je stigla vijest da mu je umro otac, i on se 1867. vratio u Zadar gdje je prihvatio mjesto suplenta na gimnaziji. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti upravo je bila raspisala natjeèaj za pristava, tj. za kustosa u prirodoslovnom odjelu zagrebaèkoga Narodnog muzeja kojim je tada upravljala. Ubrzo je uspio odvojiti Zoološki odsjek od Odsjeka za mineralogiju i geologiju (1870), a 1875. preuzeo je prof. Jiruš botanièku zbirku za Botanièko-fiziološki zavod. Zatim je Zoološki odsjek prerastao 1876. u Hrvatski narodni zoološki muzej, i Brusina mu je od tada do svoga umirovljenja (1901) upravitelj.
DIGITALIZIRANA GRAÐA:
Sisavci jadranskoga mora
Bibliografija
Die Neritodonta Dalmatiens und Slavoniens...
Ornitoložke bilježke za hrvatsku faunu
Anomalien der ornis croatica
Spiridon Brusina (11.12.1845., Zadar - 21.05.1908.,Zagreb), hrvatski zoolog. Nakon završene gimnazije u Zadru Špiro je èetiri semestra studirao prirodopis na Filozofskom fakultetu Beèkog sveuèilišta (1865—1867). Veæ tu je pokazao svoju vrlo izrazitu sklonost muzejskom radu, pa mu je èuveni upravitelj dvorskoga mineraloškog kabineta M. Hoernes ponudio mjesto pomoænika. Mjesto je, meðutim, bilo s poèetka neplaæeno, a Brusini je stigla vijest da mu je umro otac, i on se 1867. vratio u Zadar gdje je prihvatio mjesto suplenta na gimnaziji. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti upravo je bila raspisala natjeèaj za pristava, tj. za kustosa u prirodoslovnom odjelu zagrebaèkoga Narodnog muzeja kojim je tada upravljala. Ubrzo je uspio odvojiti Zoološki odsjek od Odsjeka za mineralogiju i geologiju (1870), a 1875. preuzeo je prof. Jiruš botanièku zbirku za Botanièko-fiziološki zavod. Zatim je Zoološki odsjek prerastao 1876. u Hrvatski narodni zoološki muzej, i Brusina mu je od tada do svoga umirovljenja (1901) upravitelj.
DIGITALIZIRANA GRAÐA:
Sisavci jadranskoga mora
Bibliografija
Die Neritodonta Dalmatiens und Slavoniens...
Ornitoložke bilježke za hrvatsku faunu
Anomalien der ornis croatica
ANTO GARDAŠ
Anto Gardaš (21.05.1938., Agiæi- 10.06.2004. Osijek),književnik. Anto Gardaš roðen je u selu Agiæi nedaleko Dervente u Bosni i Hercegovini. Nedugo poslije završetka Drugog svjetskog rata, 1947. godine, Anto je s obitelji doselio u Velimirovac nedaleko Našica. Školovanje ga je zatim odnijelo u Zagreb, gdje je 1968. godine diplomirao na Pravnom fakultetu. Iste je godine u osjeèkim novinama „Mala štampa“ objavio i prvu pjesmu za djecu.Njegovi haiku radovi nagraðeni su u Japanu. Gardaševa djela prevedena su na mnoge jezike, a on sam primio je brojne nagrade. Bio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika – odnosno njegovog slavonsko-baranjskog ogranka. Najpopularniji Gardašev roman, „Duh u moèvari“, radnjom je smješten u Kopaèki rit.
Anto Gardaš (21.05.1938., Agiæi- 10.06.2004. Osijek),književnik. Anto Gardaš roðen je u selu Agiæi nedaleko Dervente u Bosni i Hercegovini. Nedugo poslije završetka Drugog svjetskog rata, 1947. godine, Anto je s obitelji doselio u Velimirovac nedaleko Našica. Školovanje ga je zatim odnijelo u Zagreb, gdje je 1968. godine diplomirao na Pravnom fakultetu. Iste je godine u osjeèkim novinama „Mala štampa“ objavio i prvu pjesmu za djecu.Njegovi haiku radovi nagraðeni su u Japanu. Gardaševa djela prevedena su na mnoge jezike, a on sam primio je brojne nagrade. Bio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika – odnosno njegovog slavonsko-baranjskog ogranka. Najpopularniji Gardašev roman, „Duh u moèvari“, radnjom je smješten u Kopaèki rit.
FRAN KUŠAN
Fran Kušan dr.sc. (18.10.1902., Sarajevo - 21.05.1972., Zagreb),hrvatski botanièar i sveuèilišni profesor. G. 1928. stekao je doktorat iz botanike tezom ½Predradnje za floru lišajeva Hrvatske½, a 1929. je diplomirao, položio državni ispit i dobio je mjesto stalnog asistenta . Život je posvetio predanom znanstvenom, pedagogijskom i struèno-popularizacijskom radu iz razlièitih botanièkih podruèja te prirodozaštitarske problematike. Svojom je djelatnošæu postigao vrlo zapažene rezultate i priznanje u domaæim i stranim znanstvenim krugovima i široj javnosti. Raznolikost tematike Kušanovih plodonosnih 40-godišnjih istraživanja dobro se uoèava iz oko 130-ak njegovih objavljenih radova. Dojmljivom opširnošæu i sadržajnošæu se istièu: do danas nedostignuta lihenoloska djela o lišajskoj flori Hrvatske i susjednih zemalja (1953. ), knjige o ljekovitim biljkama, o jestivom i ostalom korisnom bilju (1938., 1947., 1956. ), a od biljno-zemljopisnih studija one o biljnom pokrivaèu Kamešnice, Biokova (1969. ) i o florogenezi Dinarida.
Fran Kušan dr.sc. (18.10.1902., Sarajevo - 21.05.1972., Zagreb),hrvatski botanièar i sveuèilišni profesor. G. 1928. stekao je doktorat iz botanike tezom ½Predradnje za floru lišajeva Hrvatske½, a 1929. je diplomirao, položio državni ispit i dobio je mjesto stalnog asistenta . Život je posvetio predanom znanstvenom, pedagogijskom i struèno-popularizacijskom radu iz razlièitih botanièkih podruèja te prirodozaštitarske problematike. Svojom je djelatnošæu postigao vrlo zapažene rezultate i priznanje u domaæim i stranim znanstvenim krugovima i široj javnosti. Raznolikost tematike Kušanovih plodonosnih 40-godišnjih istraživanja dobro se uoèava iz oko 130-ak njegovih objavljenih radova. Dojmljivom opširnošæu i sadržajnošæu se istièu: do danas nedostignuta lihenoloska djela o lišajskoj flori Hrvatske i susjednih zemalja (1953. ), knjige o ljekovitim biljkama, o jestivom i ostalom korisnom bilju (1938., 1947., 1956. ), a od biljno-zemljopisnih studija one o biljnom pokrivaèu Kamešnice, Biokova (1969. ) i o florogenezi Dinarida.
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
POGLEDAJTE
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
