Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Louis Paster uspješno primijenio cjepivo protiv bjesnoće na ljudskom biću - 06.07.1885.
Cjepivo protiv bjesnoće je u početku stvorio Emile Roux , francuski liječnik i jedan od kolega Pasteura koji su radili s mrtvim cjepivom proizvedenim iz osušenih leđnih moždina zaraženih kunića. Cjepivo je testirano samo na 11 pasa prije prvog ljudskog testiranja. Ovo cjepivo je prvi put korišteno na 9-godišnjem Josephu Meisteru , 6. srpnja 1885, nakon što je dječak teško napadnut od bijesnog psa. Cijepljenje je učinjeno na osobni rizik za Pasteura, jer on nije bio licencirani liječnik i mogao je biti suočen sudskim progonom radi liječenja dječaka. Nakon konzultacija s kolegama, Pasteur je odlučio da ide naprijed s liječenjem. Meister nije obolio od bolesti. Ponegdje se spominje da je Pasteur spasio dječakov život, ali to se ne može tvrditi sa sigurnošću, jer je rizik od aktiviranja bjesnoće nakon takve izloženosti procjenjuje se na oko 15 posto. Ipak, Pasteur se slavi kao heroj i pravna stvar nije pokrenuta. Uspjeh u liječenju je postavio temelje za proizvodnju mnogih drugih cjepiva.
clanak
EUKALIPTUS
"Eukaliptus je jedno od najposebnijih i najdragocjenijih vrsta drveća na svijetu. U Europi ga poznaju tek kratko vrijeme. Prvi Europljani, koji su vidjeli ovo neobično drveće, bili su James Cook i njegova brodska pratnja, kad su 1770. dosegli istočnu australsku obalu. Ova istraživačka ekspedicija vidjela ie na svom putu mnoge raznolične i neobične biljke, ali ovo drveće bilo je upravo nešto jedinstveno. "
Autor0000012036
FRIDA KAHLO
Frida Kahlo (Coyoacan, Meksiko, 6. srpnja 1907. – Coyoacan, Meksiko, 13. srpnja 1954.) meksička slikarica realizma, kubizma i nadrealizma. 1925. godine, Kahlo preživljava tešku prometnu nesreću, u kojoj je ozlijedila desnu nogu i zdjelicu, a kao posljedica nesreće javila se neplodnost. Sljedeće godine, naslikala je svoj prvi portret, poslije čega je uslijedila velika serija slika. 1928. godine je ponovo srela Riveru. Vjenčali su se sljedeće godine, a 1930. par je otišao u San Francisco, dok po povratku u Meksiko, odlaze u New York, na Riverinu izložbu, koja je bila organizirana u Muzeju modernih umjetnosti. Po posljednjem povratku u Meksiko 1935., Rivera se upušta u aferu s Fridinom mlađom sestrom Kristinom. Ubrzo se i Kahlo upušta u avanture, kako s muškarcima, tako i sa ženama. Jedna od njenih najozbiljnijih avantura, bila je s ruskim revolucionarom, Lavom Trockim. Zahvaljujući inicijativi Andrea Bretona ponuđena joj je izložba na modnom Julian Levy Gallery 1938. u New Yorku. Izložba je bila pravi trijumf, a pola slika je i prodano. Frida Kahlo umrla je 13. srpnja 1954. u Coyoacánu (Casa Azul), 7 dana nakon svojeg 47. rođendana.
Autor0000000363
VATROSLAV JAGIĆ
Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. - Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća. Godine 1869. izabran je za pravog člana JAZU i dopisnog petrogradske akademije. Sljedeće godine otpušten iz državne službe.Na preporuku I. I. Sreznjevskog izabran je za profesora slavistike u Odesi. Pripremnu godinu proveo je u Berlinu i Petrogradu. Od 1874. do 1880. bio je prvi profesor slavistike na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Nakon toga je profesor slavistike na sveučilištu u Petrogradu. Jedan je od prvih prireditelja djela za niz Stari pisci hrvatski.Godine 1871. doktorirao je u Leipzigu na osnovi disertacije Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen (Korijen de u slavenskim jezicima). Po dolasku u Berlin počeo je izdavati časopis Archiv fur slavische Philologie koji je uređivao punih 45 godina. Tim je časopisom pobudio zanimanje za Slavene i silno doprinio afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveučilišne discipline.
Autor0000005018
WILLIAM FAULKNER
Američki pripovjedač, pjesnik i romanopisac. Nobelovac 1949. Slikar propasti i raspada američkog Juga. Romani : Svjetlost u kolovozu, Krik i bijes, Utočišće, Grad, Lupeži i dr. Nakon pjesama i kraćih proza, prvi mu je početnički roman »Vojnikova plaća«, 1926. Budući da je teško nalazio izdavače, do kraja II. svjetskoga rata povremeno je odlazio u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuđe scenarije; poznate su njegove preradbe Hemingwayevih romana. Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrsni veleposlanik američke kulture u Europi, Južnoj Americi i Japanu. Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, održavši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te svečanosti.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novosti
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Metlib
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
Izjava o pristupačnosti