![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Sarajevski atentat - 28.06.1914.
Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, èlan tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.
Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, èlan tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.
ISTRAŽIVANJA O OTROVU PRIMULA
"Poznato je, da neke vrsti iz roda jagorèika (Primala) imaju na površini listova i na cvjetnim stapkama žlijezde u obliku višestaniènih dlaèica. Svaka dlaèica ima na vrhu kuglastu stanicu, iz koje kod dodira iscuri žuækasti ekskret, koji sadržava otrovnu tvar »primin«. "
"Poznato je, da neke vrsti iz roda jagorèika (Primala) imaju na površini listova i na cvjetnim stapkama žlijezde u obliku višestaniènih dlaèica. Svaka dlaèica ima na vrhu kuglastu stanicu, iz koje kod dodira iscuri žuækasti ekskret, koji sadržava otrovnu tvar »primin«. "
Polarna svjetlost nad našim krajevima
Geofizièki zavod u Zagrebu 25. sijeènja 1938. godine izdao je objavu o pojavi crvene svjetlosti na nebu nad Zagrebom. Zaprimljene su informacije o pojavi polarne svjetlosti i u primorskom podruèju, najjaèe vidljivosti pored Senja. Više o ovoj pojavi u našim krajevima proèitajte u èlanku.
Geofizièki zavod u Zagrebu 25. sijeènja 1938. godine izdao je objavu o pojavi crvene svjetlosti na nebu nad Zagrebom. Zaprimljene su informacije o pojavi polarne svjetlosti i u primorskom podruèju, najjaèe vidljivosti pored Senja. Više o ovoj pojavi u našim krajevima proèitajte u èlanku.
LUIGI PIRANDELLO
Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. lipnja 1867. - Rim, 10. prosinca 1936.), talijanski književnik, pripovjedaè i dramski pisac. Godine 1934. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela su mu prožeta tragiènim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija. Sve drame je sakupio u zbirci ½Gole maske½. Najpoznatija drama mu je ½Šest lica traži autora½. Godine 1897. Pirandello prihvaæa mjesto profesora talijanske književnosti na Pedagoškoj akademiji u Rimu. Sljedeæe godine, Pirandello s dvojicom prijatelja pokreæe èasopis Ariel, u kojem objavljuje svoje prvo dramsko djelo Epilog, te niz novela. Godine 1901. izlazi Pirandellov prvi roman - Izopæena, napisan 1893. pod naslovom Marta Ajala. Godine 1904., izlazi Pirandellov najpoznatiji i najbolji roman - Pokojni Mattia Pascala. Taj roman odmah mu je po izlasku donio slavu. Veæ sljedeæe godine preveden je na njemaèki jezik, a kasnije i na druge jezike. No, roman je znaèajan prvenstveno po tome što je najavio jednu od opsesivnih tema Piranedllova opusa: problematiènu i relativnu prirodu odnosa izmeðu fikcije i zbilje, izmeðu umjetnosti i života, izmeðu vjerojatnog stvarnog. No, svjetski slavan postao je zahvaljujuæi svom dramskom opusu kojim je, uz autore kao što su Henrik Ibsen i August Strindberg, izvršio golem utjecaj na razvoj moderne drame.
Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. lipnja 1867. - Rim, 10. prosinca 1936.), talijanski književnik, pripovjedaè i dramski pisac. Godine 1934. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela su mu prožeta tragiènim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija. Sve drame je sakupio u zbirci ½Gole maske½. Najpoznatija drama mu je ½Šest lica traži autora½. Godine 1897. Pirandello prihvaæa mjesto profesora talijanske književnosti na Pedagoškoj akademiji u Rimu. Sljedeæe godine, Pirandello s dvojicom prijatelja pokreæe èasopis Ariel, u kojem objavljuje svoje prvo dramsko djelo Epilog, te niz novela. Godine 1901. izlazi Pirandellov prvi roman - Izopæena, napisan 1893. pod naslovom Marta Ajala. Godine 1904., izlazi Pirandellov najpoznatiji i najbolji roman - Pokojni Mattia Pascala. Taj roman odmah mu je po izlasku donio slavu. Veæ sljedeæe godine preveden je na njemaèki jezik, a kasnije i na druge jezike. No, roman je znaèajan prvenstveno po tome što je najavio jednu od opsesivnih tema Piranedllova opusa: problematiènu i relativnu prirodu odnosa izmeðu fikcije i zbilje, izmeðu umjetnosti i života, izmeðu vjerojatnog stvarnog. No, svjetski slavan postao je zahvaljujuæi svom dramskom opusu kojim je, uz autore kao što su Henrik Ibsen i August Strindberg, izvršio golem utjecaj na razvoj moderne drame.
VELIMIR HLEBNIKOV
Pravo ime mu je Viktor Vladimiroviè Hlebnikov (28.10.1885. (Malye Derbety,RUS - 28.06.1922. (Kresttsy, USSR), ruski pjesnik. Pisao je futurološke eseje kao što su npr. moguæa evolucija, masovna komunikacije, transport, stanovanje... Pred kraj života zainteresirala ga je slavenska mitologija. Po njemu je nazvan i mali planet 3112 Velimir kojeg je otkrio sovjetski astronom Nikolai Stepanovich Chernykh 1977. godine.
Pravo ime mu je Viktor Vladimiroviè Hlebnikov (28.10.1885. (Malye Derbety,RUS - 28.06.1922. (Kresttsy, USSR), ruski pjesnik. Pisao je futurološke eseje kao što su npr. moguæa evolucija, masovna komunikacije, transport, stanovanje... Pred kraj života zainteresirala ga je slavenska mitologija. Po njemu je nazvan i mali planet 3112 Velimir kojeg je otkrio sovjetski astronom Nikolai Stepanovich Chernykh 1977. godine.
JEAN JACQUES ROUSSEAU
Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. - Ermenville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik i filozof. Preživjevši nesretno djetinjstvo bježi iz roditeljskog doma gospoði de Warens koja ga obraæa na katolicizam i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vrši dugi niz godina na njega snažan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau æe imati život pun obrata te rastrgan proturjeènostima izmeðu snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamraèen jakom razdražljivošæu i neurotièkim priviðenjima. Društveno i tjelesno blizu sloma odlazi 1761. godine na malo imanje u Montmorencyju i tu dovršava svoja djela: Julie ou la nouvelle Héloise, Du contrat social ou principies du droit politique i Émile ou sur l'éducation. Ta su djela izazvala bijes službene Francuske te pariški sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseaovo hapšenje. Èovjek je roðen slobodan, a ipak svugdje je u okovima! - u toj je poèetnoj reèenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov politièki kredo: stvaranje suverene i slobodne graðanske države u kojoj opæa volja (volonté généralé - koja, meðutim nije identièna s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava.
Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. - Ermenville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik i filozof. Preživjevši nesretno djetinjstvo bježi iz roditeljskog doma gospoði de Warens koja ga obraæa na katolicizam i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vrši dugi niz godina na njega snažan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau æe imati život pun obrata te rastrgan proturjeènostima izmeðu snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamraèen jakom razdražljivošæu i neurotièkim priviðenjima. Društveno i tjelesno blizu sloma odlazi 1761. godine na malo imanje u Montmorencyju i tu dovršava svoja djela: Julie ou la nouvelle Héloise, Du contrat social ou principies du droit politique i Émile ou sur l'éducation. Ta su djela izazvala bijes službene Francuske te pariški sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseaovo hapšenje. Èovjek je roðen slobodan, a ipak svugdje je u okovima! - u toj je poèetnoj reèenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov politièki kredo: stvaranje suverene i slobodne graðanske države u kojoj opæa volja (volonté généralé - koja, meðutim nije identièna s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
POGLEDAJTE
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
