Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Bitka u Termopilskom klancu - 11.8.480. pr.n.e.
Jedna od najpoznatijih bitaka antièke grèke, ona u Termopilskom klancu, zapoèela je 480. godine pr.n.e. Bitka kod Termopila predstavlja dio Grèko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvoðene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog. Bitka se održala kraj prolaza Termopila (Vruæa vrata), gotovo istovremeno kad i pomorska bitka kod Artemizija. Sukobljene strane bili su savez grèkih polisa predvoðenih Spartom i Perzijsko Carstvo. Perzijska vojna ekspedicija bila je odgovor na atensko pomaganje jonskog ustanka, gusarenje nad perzijskim brodovima u Egejskom i Sredozemnom moru, grèko razaranje hrama u Sardu (perzijska satrapija), te kao ispravka neuspješne prve vojne ekspedicije koju je poveo veliki kralj Darije I. Veliki. Atenski general Temistoklo predložio je da se Perzijance pokuša zaustaviti istodobno kod prolaza Termopila na kopnu i kod tjesnaca Artemizija. Grèki plan bio je neutralizirati perzijsku brojèanu nadmoæ koristeæi prirodne uske prolaze poput Termopila koji je od planine do morskih litica bio širok svega 14 m i u kojem se mogla boriti samo grupica od obje vojske. Unatoè hrabrom pokušaju suprotstavljanja nadmoænijoj vojsci, Perzijanci su porazili grèke snage te nastavili napredovati prema jugu gdje su u znak odmazde spalili polise Atenu i Eretriju. Kserkso i veæina vojske se potom vratila u Perziju prvenstveno zbog pobuna u Babilonu, dok je u Grèkoj ostavljena manja vojska pod vodstvom generala Mardonija, koje su ujedinjeni Grci napali i porazili godinu dana poslije kod Plateje. Unatoè porazu, bitka kod Termopila postala je sinonimom hrabrosti u djelima zapadnih povjesnièara, gdje je èesto opisana kao primjer malobrojnih domoljuba koji se brane protiv brojèano nadmoænijeg neprijatelja. Zanimljivo je kako se slièna bitka odigrala stoljeæe i pol nakon bitke kod Termopila, gdje je šaèica elitnih perzijskih vojnika kod Perzijskih vrata zadržala vojsku Aleksandra Makedonskog više od mjesec dana.
Jedna od najpoznatijih bitaka antièke grèke, ona u Termopilskom klancu, zapoèela je 480. godine pr.n.e. Bitka kod Termopila predstavlja dio Grèko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvoðene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog. Bitka se održala kraj prolaza Termopila (Vruæa vrata), gotovo istovremeno kad i pomorska bitka kod Artemizija. Sukobljene strane bili su savez grèkih polisa predvoðenih Spartom i Perzijsko Carstvo. Perzijska vojna ekspedicija bila je odgovor na atensko pomaganje jonskog ustanka, gusarenje nad perzijskim brodovima u Egejskom i Sredozemnom moru, grèko razaranje hrama u Sardu (perzijska satrapija), te kao ispravka neuspješne prve vojne ekspedicije koju je poveo veliki kralj Darije I. Veliki. Atenski general Temistoklo predložio je da se Perzijance pokuša zaustaviti istodobno kod prolaza Termopila na kopnu i kod tjesnaca Artemizija. Grèki plan bio je neutralizirati perzijsku brojèanu nadmoæ koristeæi prirodne uske prolaze poput Termopila koji je od planine do morskih litica bio širok svega 14 m i u kojem se mogla boriti samo grupica od obje vojske. Unatoè hrabrom pokušaju suprotstavljanja nadmoænijoj vojsci, Perzijanci su porazili grèke snage te nastavili napredovati prema jugu gdje su u znak odmazde spalili polise Atenu i Eretriju. Kserkso i veæina vojske se potom vratila u Perziju prvenstveno zbog pobuna u Babilonu, dok je u Grèkoj ostavljena manja vojska pod vodstvom generala Mardonija, koje su ujedinjeni Grci napali i porazili godinu dana poslije kod Plateje. Unatoè porazu, bitka kod Termopila postala je sinonimom hrabrosti u djelima zapadnih povjesnièara, gdje je èesto opisana kao primjer malobrojnih domoljuba koji se brane protiv brojèano nadmoænijeg neprijatelja. Zanimljivo je kako se slièna bitka odigrala stoljeæe i pol nakon bitke kod Termopila, gdje je šaèica elitnih perzijskih vojnika kod Perzijskih vrata zadržala vojsku Aleksandra Makedonskog više od mjesec dana.
NEKE AKUSTIÈKE POJAVE U SPILJAMA
"Oduvijek je svijet vjeène tame krškog podzemlja pobuðivao u èovjeku osjeæaj tajanstvenosti. Mrak, èudnovati oblici sigastih tvorevina, podzemni tokovi, slapovi, tamna tajnovita jezera.., sve je to stvaralo mješovite osjeæaje divljenja, straha, ali i želje za otkrivanjem tajni. Posebni ugoðaj u podzemlju stvaraju i akustièke pojave, koje svojom osebujnošæu još više poveæavaju mistiènost spilja. Speleološki objekti - spilje i jame - kao i njihovi prijelazni oblici, prirodni su zatvoreni prostori u kojima se zvukovne pojave drugaèije doživljavaju nego na otvorenoj površini."
"Oduvijek je svijet vjeène tame krškog podzemlja pobuðivao u èovjeku osjeæaj tajanstvenosti. Mrak, èudnovati oblici sigastih tvorevina, podzemni tokovi, slapovi, tamna tajnovita jezera.., sve je to stvaralo mješovite osjeæaje divljenja, straha, ali i želje za otkrivanjem tajni. Posebni ugoðaj u podzemlju stvaraju i akustièke pojave, koje svojom osebujnošæu još više poveæavaju mistiènost spilja. Speleološki objekti - spilje i jame - kao i njihovi prijelazni oblici, prirodni su zatvoreni prostori u kojima se zvukovne pojave drugaèije doživljavaju nego na otvorenoj površini."
JACKSON POLLOCK
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. sijeènja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), amerièki slikar. Rodio se 28. sijeènja 1912. na ranèu Watkins u gradiæu Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlaði od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kuæanice Stelle May. U poèetku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola. Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. Poput mnogih mladih slikara Pollock je u to doba tražio vlastiti put, ali ga nije nalazio. No, zato je našao ljubav: 1936. je na nekoj zabavi upoznao èetiri godine stariju slikaricu Leonore Krassner, Židovku ruskog podrijetla. Iako je njihov prvi susret bio potpuni fijasko, Pollock se nije predavao dok je nije osvojio. Njegovi prijatelji nisu se mogli naèuditi toj zaluðenosti: Leonora Krassner bila je toliko nepoželjne vanjštine da su je ostali muškarci zaobilazili u širokom luku. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te rijeèi, pa je dobio nadimak ½Jack Kapatelj½. Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. sijeènja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), amerièki slikar. Rodio se 28. sijeènja 1912. na ranèu Watkins u gradiæu Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlaði od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kuæanice Stelle May. U poèetku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola. Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. Poput mnogih mladih slikara Pollock je u to doba tražio vlastiti put, ali ga nije nalazio. No, zato je našao ljubav: 1936. je na nekoj zabavi upoznao èetiri godine stariju slikaricu Leonore Krassner, Židovku ruskog podrijetla. Iako je njihov prvi susret bio potpuni fijasko, Pollock se nije predavao dok je nije osvojio. Njegovi prijatelji nisu se mogli naèuditi toj zaluðenosti: Leonora Krassner bila je toliko nepoželjne vanjštine da su je ostali muškarci zaobilazili u širokom luku. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te rijeèi, pa je dobio nadimak ½Jack Kapatelj½. Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
IVAN MAŽURANIÆ
Ivan Mažuraniæ (11.08.1814., Novi Vinodolski- 04.08.1890., Zagreb) bio je pjesnik i politièar (½ban puèanin½); suradnik Gajeve Danice ; nadopunio 14. i 15. pjevanje Osmana; napisao Smrt Samil-age Èengiæa klasièni junaèki ep koji se misaono uzdiže nad èitavu ilirsku poeziju. Najznaèajnija je kreativna liènost Hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potjeèe iz imuæne graðansko-težaèke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rjeènik: zajedno s Josipom Užareviæem, sastavio je djelo od 40.000 rijeèi u kojemu je, osim apsorpcije starijega nazivlja iz rjeènika Mikalje i Stullija, skovao hrvatsko pojmovlje za mnoga podruèja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku. Njegov pjesnièki ugled bio je u to doba veæ tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gunduliæeva velikog epa. To novo bio je spjev “Smrt Smail-age Èengiæa”, koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva oèekivanja. Kaèiæ i Gunduliæ: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuraniæeva epa. Ako je pošao od Kaèiæa, tek preko Gunduliæa dosegao je vlastiti izraz.
Ivan Mažuraniæ (11.08.1814., Novi Vinodolski- 04.08.1890., Zagreb) bio je pjesnik i politièar (½ban puèanin½); suradnik Gajeve Danice ; nadopunio 14. i 15. pjevanje Osmana; napisao Smrt Samil-age Èengiæa klasièni junaèki ep koji se misaono uzdiže nad èitavu ilirsku poeziju. Najznaèajnija je kreativna liènost Hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potjeèe iz imuæne graðansko-težaèke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rjeènik: zajedno s Josipom Užareviæem, sastavio je djelo od 40.000 rijeèi u kojemu je, osim apsorpcije starijega nazivlja iz rjeènika Mikalje i Stullija, skovao hrvatsko pojmovlje za mnoga podruèja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku. Njegov pjesnièki ugled bio je u to doba veæ tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gunduliæeva velikog epa. To novo bio je spjev “Smrt Smail-age Èengiæa”, koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva oèekivanja. Kaèiæ i Gunduliæ: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuraniæeva epa. Ako je pošao od Kaèiæa, tek preko Gunduliæa dosegao je vlastiti izraz.
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
