![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronička građa]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronička građa] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronička građa] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
SVJETSKI DAN FOTOGRAFIJE
SVJETSKI DAN FOTOGRAFIJE 19. kolovoza dan je kada se širom svijeta slavi fotografija. Još u siječnju davne 1839. Louis-Jacques-Mandé Daguerre, francuski umjetnik i kemičar, predstavio je svoj izum u fotografiji – dagerotipiju koju je nekoliko mjeseci kasnije, na današnji dan, prihvatila francuska vlada i proglasila projektom 'Libere au monde' (fr. Slobodan za svijet). U 17. stoljeću profesor Johann Heinrich Schulze je miješanjem dušične kiseline, srebra i krede dobio prvu fotoosjetljivu mješavinu. Camera obscura u istom stoljeću postaje prijenosna kutija. Međutim sve do 19. stoljeća, fotoosjetljive mješavine nisu mogle trajno sačuvati zabilježenu sliku. . Problemom se pozabavio francuski izumitelj Joseph Nicéphore Niépce. Kombinirao je fotoosjetljivi papir i cameru obscuru te 1826. godine napravio prvu fotografiju. Za nastajanje prve fotografije bila je potrebna ekspozicija u trajanju od čak 8 sati zbog vrlo slabe fotoosjetljivosti premaza ploče u cameri obscuri.
SVJETSKI DAN FOTOGRAFIJE 19. kolovoza dan je kada se širom svijeta slavi fotografija. Još u siječnju davne 1839. Louis-Jacques-Mandé Daguerre, francuski umjetnik i kemičar, predstavio je svoj izum u fotografiji – dagerotipiju koju je nekoliko mjeseci kasnije, na današnji dan, prihvatila francuska vlada i proglasila projektom 'Libere au monde' (fr. Slobodan za svijet). U 17. stoljeću profesor Johann Heinrich Schulze je miješanjem dušične kiseline, srebra i krede dobio prvu fotoosjetljivu mješavinu. Camera obscura u istom stoljeću postaje prijenosna kutija. Međutim sve do 19. stoljeća, fotoosjetljive mješavine nisu mogle trajno sačuvati zabilježenu sliku. . Problemom se pozabavio francuski izumitelj Joseph Nicéphore Niépce. Kombinirao je fotoosjetljivi papir i cameru obscuru te 1826. godine napravio prvu fotografiju. Za nastajanje prve fotografije bila je potrebna ekspozicija u trajanju od čak 8 sati zbog vrlo slabe fotoosjetljivosti premaza ploče u cameri obscuri.
Dr. V. Vouk: Fotografije na lišću
U doba kada svijetom fotografije prevladavaju digitalni fotoaparati, donosimo vam dašak prošlosti analogne fotografije: članak koji detaljno opisuje kako na jednostavan i zabavan način izraditi crno-bijele fotografije na lišću biljaka po uputama dr. Molischa.
U doba kada svijetom fotografije prevladavaju digitalni fotoaparati, donosimo vam dašak prošlosti analogne fotografije: članak koji detaljno opisuje kako na jednostavan i zabavan način izraditi crno-bijele fotografije na lišću biljaka po uputama dr. Molischa.
HUGO GERNSBACH
Hugo Gernsbach (16.08.1884., Luksemburg - 19.08.1967., New York) izumitelj, otac znanstvene fantastike. U mladosti, Gernsback je bio fasciniran nedavnim izumima kao što su telefon i znanstveni potencijal koji je nudila električna struja. 31. siječnja 1904, 19-godišnji Hugo krenuo je na SS Pennsylvania u Boulogne-sur-Mer, u Francuskoj, i stigao je u New York 14. veljače 1904. 1909. godine osnovao je Wireless Association of America, koje u godinu dana prikuplja 10,000 članova. 1926, Gernsback započinje s Amazing Stories, znanstveno-fantastični časopis ( termin koji je Gernsback sam skovao) koji je bez sumnje inspirirao mnoge mlade Amerikance u njihovim težnjama prema Mjesecu. Predvidio je slijetanje na mjesec ranih 1970-tih; to se zapravo dogodilo 1969.Njegove vizije uključivale su kontracepciju, mobilne telefone, on-line spojeve, fax uređaje, flat screen TV, slušne uređaje, tekuće gnojivo, zvučnike, mikrofilm, noćni bejzbol, radarsko navođenje, radio-piano (današnji sintesajzer), učenje u snu, nehrđajući čelik, sintetsku tkaninu, magnetofon, podvodni tunel, videofon, uređaji za prevođenje, virtualnu stvarnost i mnoge druge.Do svoje smrti u dobi od 83 godine, 19kolovoza 1967, Hugo Gernsback imao je 80 znanstvenih patenata. Nagrada Hugo ili nagrada za postignuća u znanstvenoj fantastici nazvana je prema Hugo Gernsbacku, ocu znanstvene fantastike i dodjeljuje se godišnje od strane Svjetskog društva znanstvene fantastike (WSFS).
Hugo Gernsbach (16.08.1884., Luksemburg - 19.08.1967., New York) izumitelj, otac znanstvene fantastike. U mladosti, Gernsback je bio fasciniran nedavnim izumima kao što su telefon i znanstveni potencijal koji je nudila električna struja. 31. siječnja 1904, 19-godišnji Hugo krenuo je na SS Pennsylvania u Boulogne-sur-Mer, u Francuskoj, i stigao je u New York 14. veljače 1904. 1909. godine osnovao je Wireless Association of America, koje u godinu dana prikuplja 10,000 članova. 1926, Gernsback započinje s Amazing Stories, znanstveno-fantastični časopis ( termin koji je Gernsback sam skovao) koji je bez sumnje inspirirao mnoge mlade Amerikance u njihovim težnjama prema Mjesecu. Predvidio je slijetanje na mjesec ranih 1970-tih; to se zapravo dogodilo 1969.Njegove vizije uključivale su kontracepciju, mobilne telefone, on-line spojeve, fax uređaje, flat screen TV, slušne uređaje, tekuće gnojivo, zvučnike, mikrofilm, noćni bejzbol, radarsko navođenje, radio-piano (današnji sintesajzer), učenje u snu, nehrđajući čelik, sintetsku tkaninu, magnetofon, podvodni tunel, videofon, uređaji za prevođenje, virtualnu stvarnost i mnoge druge.Do svoje smrti u dobi od 83 godine, 19kolovoza 1967, Hugo Gernsback imao je 80 znanstvenih patenata. Nagrada Hugo ili nagrada za postignuća u znanstvenoj fantastici nazvana je prema Hugo Gernsbacku, ocu znanstvene fantastike i dodjeljuje se godišnje od strane Svjetskog društva znanstvene fantastike (WSFS).
LUKO PALJETAK
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943) je hrvatski književnik akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Stalni je član HAZU-a i dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik. Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943) je hrvatski književnik akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Stalni je član HAZU-a i dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik. Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Literatura
Novosti
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
