Ovo je prvi dio kapitalnog djela o zemljopisnom prostoru i prostornim mijenama na teritoriju Republike Hrvatske. Građu ove knjige čine cjeline o današnjem državnom teritoriju i granicama, o osnovnim odrednicama prostora Hrvatske u Europi, o mijenama državnog teritorija i granica od srednjega vijeka do danas, o geopolitičkim i geostrateškim odrednicama hrvatskog prostora te o prekograničnim regijama suradnje. Posebna pozornost usmjerena je prometno-geografskim obilježjima koja proizlaze iz zemljopisnog položaja Hrvatske u Europi, graničnim pitanjima sa susjednim zemljama te unutarnjem teritorijalno-upravnom ustroju. Osim što je riječ o djelu namijenjenom sveukupnoj javnosti, posebice znanstvenoj, može se očekivati i primjena pojedinih cjelina za potrebe dijela sveučilišne nastave na hrvatskim sveučilištima.
Treća knjiga u nakladničkom nizu Velike geografije Hrvatske obrađuje zemljopisni prostor, prostorne mijene i važne procese koji su ga određivali tijekom vremena – od prapovijesnih razdoblja do najbliže, donedavne prošlosti, s naznakama suvremenih preobrazbi i prostornog razvoja u Republici Hrvatskoj. Knjiga sadrži pogavlja o prostornim procesima i mijenama od postanka prvog holocenskoga prirodnog krajolika i njegove postupne preobrazbe u vrijeme kamenodobnih zajednica, preko kovinskih doba, prostorno-geografskih mijena u vrijeme grčkih kolonizacija i rimske uprave do oblikovanja srednjovjekovne geopolitičke jezgre. Završna poglavlja se odnose na prostor Hrvatske u dvjema jugoslavenskim zajednicama (monarhističke uprave i socijalističke uprave), zatim za vrijeme Drugoga svjetskog rata sve do nastanka i razvoja suvremene Hrvatske. Monografija je popraćena iscrpnim kazalom zemljopisnih i osobnih imena te popisom literature.
Sedma knjiga monografskog niza Velika geografija Hrvatske sadrži dosad naobuhvatniji i opširan prikaz hrvatske geografije kao znanosti i struke. U knjizi je kroz četiri cjeline kronološki, od antike i srednjeg vijeka do 2020. godine, prikazan razvoj hrvatske geografske misli te istaknuta važnost istraživanja hrvatskih geografa i istraživača iz drugih struka. Obrađene su faze razvoja hrvatske geografije vezane za srednjovjekovna i novovjekovna postignuća, osobito u 19. i 20 stoljeću, kad je geografija kao znanost institucionalizirana, kao i danas, kad je geografija sveučilišni studij i istraživačka jezgra na sveučilištima u Zagrebu i Zadru.